H

Prispevki — H

H2O in 02 – naša prva in prava izbira

• Avtorji: MLAKAR Angelca
  • MLAKAR Angelca: OŠ Ob Dravinji, Slovenske Konjice
• Knjiga: PZ2020 — str. 299
• Vir: SRC-2026-10-06-005
• Jezik: sl
• Povzetek: Namen članka je ozavestiti vodstvo šol in zaposlene, da sta za lastno zdravje in kakovostnejše funkcioniranje na delovnem mestu nujna aktivna promocija pitja zadostne količine vode in izvajanje kratkih stimulacij za razbremenitev hrbtenice (na delovnem mestu). Cilj prispevka je tudi, da se zaposleni prepozna v opisovanju stresnih situacij vsakdanjega življenja ter sam išče rešitve ob soočenju s stresom oziroma pozna tehnike, s katerimi lahko v nekaj minutah stori veliko za svoje zdravje.
• Ključne besede: Odrasli, zaposleni, skrb za zdravje, hidracija, hrbtenica, raztezalne vaje, trebušno dihanje

H5P Interaktivne Vsebine za Kakovostno Preverjanje in Utrjevanje Znanja

• Avtorji: MEMIĆ Mensud
  • MEMIĆ Mensud: Osnovna šola Primoža Trubarja Laško, Slovenija
• Knjiga: DM2025 — str. 744
• Vir: SRC-2026-10-07-015
• Jezik: sl
• Povzetek: Prispevek obravnava uporabo H5P interaktivnih vsebin kot sodobnega didaktičnega orodja za preverjanje in utrjevanje znanja v osnovni in srednji šoli. Digitalna orodja omogočajo večjo motivacijo učencev ter spodbujajo aktivno učenje, saj se znanje ne posreduje le enosmerno, temveč skozi izkustvene dejavnosti. Avtor predstavi konkretne primere uporabe H5P interaktivnih nalog, kot so kvizi, interaktivni videoposnetki, časovnice in igre. Učenci ob reševanju teh nalog razvijajo kritično mišljenje, samorefleksijo ter digitalne kompetence. Raziskave potrjujejo, da interaktivne vsebine prispevajo k večji učni uspešnosti, če so ustrezno umeščene v pedagoški proces (Hrastinski 2019, str. 22). Evalvacija prispevka nakazuje, da H5P ni zgolj tehnično orodje, temveč pomemben didaktični pripomoček za sodobno šolo.
• Abstract (EN): The paper discusses the use of H5P interactive content as a modern didactic tool for knowledge assessment and consolidation in primary and secondary education. Digital tools increase student motivation and foster active learning by engaging learners through experiential activities. The author presents specific examples of H5P interactive tasks such as quizzes, interactive videos, timelines, and games. While solving these tasks, students develop critical thinking, self-reflection, and digital competencies. Research confirms that interactive content enhances learning outcomes when effectively integrated into the teaching process (Hrastinski 2019, p. 22). The evaluation indicates that H5P is not only a technical tool but also a valuable didactic aid for contemporary schools.
• Key words (EN): H5P, interaktivne vsebine, preverjanje znanja, digitalna orodja

Happy and Healthy - Prikaz Projektnog Rada: Promicanje Zdravlja Djece Rane i Predškolske Dobi

• Avtorji: BUZOV Ivona, KUNČIĆ Anita, GUDELJ Antonia Radeljak
  • BUZOV Ivona: Dječji vrtić Marjan Split, Hrvatska
• Knjiga: PZOM2023 — str. 322
• Vir: SRC-2026-10-05-004
• Jezik: hr
• Povzetek: Jedan od najvažnijih prioriteta odgojno obrazovne ustanove je zaštita zdravlja djece rane i predškolske dobi da bi oni kao buduće odrasle osobe mogli doprinjeti u izgradnji zdrave zajednice. Pravo na zdravlje je jedno od temeljnih dječjih i ljudskih prava. Pod zdravljem se vodimo važećom definicijom očuvanja psihofizičkog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti. U današnje vrijeme “moderno doba” djeca su okružena ekranima još od najranije dobi, kretanje im je smanjeno a istovremeno su na brojnim planiranim i nekad nametnutim aktivnostima te provode veliki dio dana u odgojno obrazovnoj ustanovi. Prehrana im je nutritivno siromašna što vodi do brojnih bolesti, a jedna od najčešćih je pretilost u dječjoj dobi. Da bismo što bolje iskoristili zajedničko vrijeme i promicali zdravlje potaknuli smo djecu na svim razvojnim područjima. Prikaz našeg projekta HAP- PY AND HEALTHY obuhvaća brojne projektne etape: razne poticaje, dječju uključenost, povezanost s vanjskom zajednicom, suradnja s roditeljima, evaluacija i činjenje učenja vidljivim zajednici te ciljeve i zadaće koje su djeci smislene i često od strane njih inicirane. Projekt uključuje razne aktivnosti: promicanje pravilne prehrane i priprema nutritivno bogatih obroka u vrtiću, pravilna higijena ruku, proslave zdravih rođendana, suradnja s nutricionistom, psihologom (roditelj, stručni suradnik) i kineziolozima; brain gym radionice, mindfulness vježbe, odlaske u prirodu, odlazak u posjetu zdravstvenih ustanova (stomatolog, ljekarna), čitaonice slikovnica koje spajaju ljubav prema čitanju i promiču zdravu prehranu, posjete gradskoj tržnici te obližnjim manjim tržnicama, posjete prodavaonici zdrave hrane: “Bio-bio”, “Tvornica zdrave hrane” te radionice plesa i borilačkih sportova (kung fu, judo). Sve ovo doprinosi jačanju zdravih stilova života u djece te osnaživanju roditelja da ustraju u istome kao dio našeg preventivnog programa u vrtiću.
• Abstract (EN): Protecting health of early and preschool age children is one of the top priorities of educational institutions so that those children as adults could contribute to build healthy societies. The right to health is one of the fundamental children’s and human rights. Our guideline was that health is not only an absence of disease, but preservation of psychophysical welfare. In the modern era children are surrounded by screens from the early age. Their movement is reduced, and at the same time they attend numerous planned and sometimes imposed activities while spending majority of their day in educational institutions. Their nutritionally poor nourishment leads to various diseases, and the most common one is obesity. Our goal was to use their time in educational institution by promoting health and encouraging children in all development areas. Display of our project “Happy and Healthy” includes many project stages: different incentives, child involvement, local community connection, cooperation with parents, evaluation, and dissemination of child’s learning to community, goals and tasks set by educator which are meaningful for children and often initiated by children. The project includes various activities: encouraging proper nutrition and making nutritionally rich meals in kindergarten, proper hand hygiene, healthy birthday celebrations, cooperation with nutritionist, psychologist (parent, professional associate), and kinesiologists, brain gym workshops, mindfulness exercises, visiting nature, visiting health institutions (dental clinic, pharmacy), reading books which connect love for reading and healthy nourishment, visiting local food market and nearby smaller markets, visiting healthy food shops: “Biobio”, “Tvornica zdrave hrane”, also dance and martial arts (kung fu, judo) workshops. All this contributes to strengthening healthy lifestyles for children, and empowering parents to do the same as a part of our preventive program in kindergarten.
• Key words (EN): zaštita zdravlja, pravilna prehrana, projekt, brain gym

Happy children – pozitivni učinki projektnega dela za otrokovo samozavest in samopodobo

• Avtorji: MEDVEŠEK Barbara
  • MEDVEŠEK Barbara: Vrtec Ledina, Slovenija
• Knjiga: VVZ2023 — str. 135
• Vir: SRC-2026-09-30-020
• Jezik: sl
• Povzetek: Pri projektnem delu otroci aktivno sodelujejo pri načrtovanju, pripravi, izvedbi in evalvaciji, pridobivajo različne izkušnje in znanja, sposobnosti in spretnosti. Med seboj sodelujejo, se dogovarjajo in se prilagajajo drug drugemu. Tako sem se odločila, da bomo z našo skupino sodelovali v projektu Erasmus+ KA229: »Happy children’s build self-confidence through games and stories«. Projekt se odlično povezuje tudi s prednostno nalogo našega vrtca, ki je gibanje in skrb za duševno zdravje otrok. V prispevku predstavljam, kakšen napredek je bil viden pri otrocih na področju odnosov, empatije, samozavesti in samopodobe. Napredek se je poznal pri vseh otrocih. Opazovali smo ga prek aktivnosti, pravljic in iger ter opazovanja beležili v opazovalni list, ki je nastal v okviru projekta. Vse to je vplivalo tudi na dobro počutje in zdravje otrok v skupini.
• Abstract (EN): During project work, children actively participate in planning, preparation, implementation and evaluation, gaining various experiences and knowledge, abilities and skills. They cooperate with each other, agree and adapt to each other. So I decided that our group will participate in the Erasmus+ project KA229: “Happy children’s build self-confidence through games and stories”. The project also connects perfectly with the priority task of our kindergarten, which is movement and taking care of children’s mental health. In the paper, I present what kind of progress was seen in children in the field of relationships, empathy, self-confidence and self-esteem. All the children showed progress. We observed them through activities, fairy tales and games, and recorded observations in the observation sheet created as part of the project. All this also affected the well-being and health of the children in the group.
• Ključne besede: samozavest, samopodoba, čustva, sodelovanje, medsebojni odnosi, projekt Erasmus+
• Key words (EN): self-confidence, self-esteem, emotions, cooperation, mutual relations, Erasmus+ project

Harmonija zvoka in moč pravljic v oddelkih podaljšanega bivanja na Osnovni šoli Gustava Šiliha Maribor

• Avtorji: BIVANJA Sodobni izzivi podaljšanega, SKARLOVNIK Jožica
  • SKARLOVNIK Jožica: Osnovna šola Gustava Šiliha, Maribor
• Knjiga: OPB2020 — str. 328
• Vir: SRC-2026-10-06-025
• Jezik: sl
• Povzetek: Želimo vam predstaviti učinke harmonije zvoka in moč pravljic v oddelkih podaljšanega bivanja na Osnovni šoli Gustava Šiliha Maribor. Človeški glas in zvok, ki ga privabljamo iz različnih glasbil, ugodno vplivata na počutje otrok. Koristi pravljic so številne, zaklad je že samo branje pravljice otrokom, kajti takrat smo skupaj z njim, v skupnem svetu, skupaj spremljamo pot junakov od izzivov do srečnega konca. Pravljice so bile dane ljudem pred mnogimi stoletji ravno s tem namenom, da učijo, spodbujajo in vodijo otroke. Pojoče posode pa so idealno sredstvo za zvočna in domišljijska popotovanja. Zvoki pojočih himalajskih posod nudijo otrokom sproščujoče, meditativno stanje, zatočišče pred stresom, nemirom, so jim v pomoč pri učenju ter spodbujajo razvoj pozitivnih čustvenih stanj. »Domišljija je pomembnejša od znanja, ker je znanje omejeno. Toda fantazija zajema ves svet.” (Albert Einstein).
• Ključne besede: pravljice, zvoki himalajskih posod, podaljšano bivanje, razvijanje pozitivnih čustev, otroci s posebnimi potrebami, domišljija

Health of Children and Youth Requires Consideration of Trees and the Forest Ecosystem: Introduction to a Systems Perspective

• Avtorji: SENG Lin Lim Goh president of
  • SENG Lin Lim Goh president of: Dean at Bridges Graduate School, ZDA
• Knjiga: PZOM2024 — str. 7
• Vir: SRC-2026-10-05-005
• Jezik: en
• Abstract (EN): Social Emotional and later system-level considerations are often underutilized in the health promotion of children and youth. In recent decades, psychological aspects of health have received increasing attention and priority. In this session, a systems perspective is introduced for participants to increase the tools and strategies available to practitioners, caregivers, and educators of children and youth. A systems perspective requires looking beyond the child/youth (tree) to also consider socio-emotional relationship dynamics within the family unit (trees) and its relationship within a broader context such as education and community (forest), which allows for multiple entry points and avenues to create positive changes and resilience for the family unit, which also impacts individuals within the family unit. Any change in any part of a system creates emergent changes to the whole system. A case study illustration will be presented to demonstrate this approach.
• Key words (EN): Health of children, curriculum, system perspective

Hekatoni kot Izkustvena Metoda Učenja Podjetniških Veščin v Osnovnošolskem Prostoru

• Avtorji: JERMAN Sanda
  • JERMAN Sanda: Cene Štupar – CILJ, Slovenija
• Knjiga: IP2025 — str. 401
• Vir: SRC-2026-10-07-003
• Jezik: sl
• Povzetek: V prispevku predstavljamo FERFLoTON, enodnevni hekaton za učence 8. in 9. razreda ljubljanskih osnovnih šol, izveden 22. maja 2024 v okviru projektov FERFL. Namen hekatona je bil razvijati podjetniške veščine, socialno odgovornost in trajnostno naravnanost skozi reševanje izzivov s področja ponovne uporabe materialov, zmanjševanja odpadkov in okolju prijaznega oblikovanja. Dogodek je temeljil na problemsko naravnanem učenju in dizajnerskem razmišljanju, pri čemer so učenci v mešanih ekipah s pomočjo mentorjev soustvarjali inovativne rešitve, tudi z uporabo umetne inteligence za zasnovo idej, in jih predstavili komisiji. Raziskovalni vzorec je obsegal 15 učencev iz treh osnovnih šol. Rezultati kažejo, da hekatoni spodbujajo razvoj mehkih veščin, kot so sodelovanje, komunikacija in kritično razmišljanje, ter krepijo medsebojno spoznavanje učencev iz različnih okolij. Prispevek dokazuje, da hekatoni učinkovito integrirajo podjetniške vsebine v osnovnošolski prostor, prispevajo k trajnostnim kompetencam in spodbujajo socialno povezovanje.
• Abstract (EN): This paper presents FERFLoTON, a one-day hackathon for 8th and 9th-grade students from Ljubljana primary schools, conducted on 22 May 2024 within the FERFL project. The hackathon aimed to foster entrepreneurial skills, social responsibility, and sustainability through addressing challenges related to material reuse, waste reduction, and eco-friendly design. It relied on problem-based learning and design thinking, with students in mixed teams co-creating innovative solutions, including the use of artificial intelligence for idea generation, and pitching them to a jury. The study sample included 15 students from three primary schools. Results show that hackathons enhance soft skills such as collaboration, communication, and critical thinking while promoting social bonding among students from diverse backgrounds. The paper demonstrates that hackathons effectively integrate entrepreneurial content into primary education, contribute to sustainable competencies, and foster social cohesion.
• Ključne besede: hekaton, podjetniške veščine, socialno podjetništvo, trajnost

Herbarij v Oš da ali ne?

• Avtorji: SUŠEC Elvira
  • SUŠEC Elvira: OŠ Božidarja Jakca, Ljubljana
• Knjiga: DM2018 — str. 273
• Vir: SRC-2026-10-07-009
• Jezik: sl
• Povzetek: Kakšne težave imajo učenci in starši, ko slišijo, da je potrebno v 6. razredu za oceno izdelati herbarij? Zakaj je bolje pridobiti oceno iz znanja o travniških rastlinah na drugačen način? Učenci lahko spoznajo travniške rastline tudi na drugačen način, kjer delajo samostojno ali v skupini, si pomagajo, ustvarjajo, hkrati pa pri svojem učenju ne uničujejo travniških rastlin in ne nabirajo zavarovanih in ogroženih travniških rastlin. V prispevku boste izvedeli, kako se učenci uspešno naučijo prepoznavati travniške rastline, na kakšen način preverimo in ocenimo njihovo delo in znanje ter ne ocenjujemo dela in znanja staršev.
• Ključne besede: herbarij, travniške rastline, eksperimentalno delo, da vrste združujemo v širše skupine, mahovi, praprotnicami in semenkami (golosemenke, kritosemenke - enokaličnice, dvokaličnice

High-end learning in adaptive learning ar chitec tures (ala) within «schools of inclusion»

• Avtorji: MÜLLER-OPPLIGER Victor
  • MÜLLER-OPPLIGER Victor: Basel, Switzerland, Professor, University of Education and Teacher Training, Northwestern Switzerland
• Knjiga: TE2019 — str. 192
• Vir: SRC-2026-10-04-001
• Jezik: en
• Abstract (EN): How can you engage students in high-level learning where they think creatively and critically? One powerful way is through intentional product development and assessment. Today’s learners have a wealth of information at their fingertips; they also have incredible technological tools to package that information. Educators must ensure that students are able to translate their learning in meaningful, high quality ways. One way to encourage authentic assessment of real-world products is to use a protocol that ensures ease, consistency, and clarity. Developing and Assessing Product (DAP) Tools guide students in product development, facilitate differentiation, simplify assessment, and remove the learning ceiling.

Hiit Vadba za FIT Učitelja

• Avtorji: ZORN Tea
  • ZORN Tea: OŠ Loka Črnomelj, Slovenija
• Knjiga: PZ2023 — str. 127
• Vir: SRC-2026-10-06-008
• Jezik: sl
• Povzetek: Vsi vemo kako zelo je pomembno zdravje učiteljev. Žal se v našem poklicu pogosto zgodi, da pozabimo nase. Ker smo preobremenjeni z delom nam zmanjka časa za zdravo življenje in rekreacijo. HIIT vadbe so zasnovane tako, da v relativno kratkem času (30 minut) najbolj izkoristimo svoj čas pri vadbi. Ena izmed takšnih oblik vadb je tudi BodyFX (Rhythm Fit). Ta vadba je primerna za čisto vse udeležence, saj si stopnjo težavnosti lahko sproti prilagajamo. Pri vadbi ne potrebujemo veliko pripomočkov. Potrebujemo le uteži za določene vaje. Ker vaje ne potekajo v živo, ampak so posnete, si čas vadbe prilagodimo sebi. Če pa poleg vadbe dodamo še zdravo prehrano, potem nas čakajo vrhunski rezultati. V prispevku bom opisala svojo izkušnjo v testni skupini, ki je trajala 12 tednov.
• Abstract (EN): We all know how important the teachers health is. Unfortunately, it often occurs in our profession that we forget about ourselves. Since we are overloaded with work, we run out of time for a healthy life and recreation. HIIT exercises are designed in a way that we get the most of our training in a relatively short time (30 minutes). One such form of exercise is BodyFX (Rhythm Fit). This programm is suitable for all participants as the level of difficulty can be adjusted with suggested modifications. We don’t need a lot of equipment when exercising. We only need weights for certain exercises. Although the exercises are not held live, but are recorded, we can freely choose when to do it. If we add a healthy diet to our workouts we can expect excellent results. In the paper, I will describe my experience in the 12 weeks study group.
• Key words (EN): HIIT, VIIT, telovadba, učitelji HIIT WORKOUT FOR FIT TEACHER

Hiperprotektivnost v vrtcu

• Avtorji: ZUPAN Aleksandra
  • ZUPAN Aleksandra: Vrtec Mladi rod, Ljubljana
• Knjiga: VVZ2017 — str. 379
• Vir: SRC-2026-09-30-014
• Jezik: sl
• Povzetek: Nihče, ki je odgovoren za skrb otroka, pa naj bo to v vrtcu, doma ali v kateri drugi obliki varstva, si ne želi, da bi se otroku kaj zgodilo. Nagnjeni smo k temu, da otroke zaščitimo pred slabim, da jim pomagamo, kolikor moremo. Glede na to, da otroci svoje motorične, socialne, čustvene in kognitivne sposobnosti še razvijajo, da še nimajo dovolj izkušenj in ne natančnega zavedanja, kaj je lahko nevarno in ne predvidevanja, kaj se lahko zgodi v določeni situaciji, je naloga odraslega, da jim pri tem pomaga. Kolikor je to za otroke koristno, je lahko tudi škodljivo, če pretiravamo v varovanju in nenehnem nadziranju. S tem jim lahko vzamemo kar nekaj kompetenc, izkušenj, pridobivanja samozavesti, sposobnosti … Posledice manjka teh izkušenj pa se lahko prenesejo tudi v odraslo dobo.
• Ključne besede: hiperprotektivnost, igra, predšolski otrok, učenje za življenje

Hitimo Počasi - Negovanje Psihofizičnega Zdravja Otrok in Mladostnikov OB Izzivih Sodobnega Življenja

• Avtorji: ROŽANC Janja
  • ROŽANC Janja: OŠ dr. Ivana Korošca Borovnica, Slovenija
• Knjiga: PZOM2024 — str. 233
• Vir: SRC-2026-10-05-005
• Jezik: sl
• Povzetek: V vrtoglavem tempu sodobnega obstoja se usklajevanje psihofizičnega zdravja otrok in mladostnikov sooča z izzivi brez primere. Vseprisotnost mobilnih naprav, vsesplošni stresorji, ki so neločljivo povezani s sodobnim življenjem, in nenehen vrvež, s katerim se srečujejo starši, skupaj močno vplivajo na dobro počutje mlajše generacije. Kljub temu pa med temi velikanskimi izzivi obstajajo pozitivne strategije, ki bodo znatno prispevale k spodbujanju bolj zdravega in uravnoteženega življenjskega sloga otrok. Pedagogi, ki imajo izjemen vpliv na intelektualni in čustveni razvoj svojih učencev, imajo edinstveno priložnost, da posredujejo neprecenljive sprostitvene in dihalne tehnike. Res je, da strukturirana narava akademskih urnikov pušča omejeno prilagodljivost za integracijo sprostitvenih metodologij. Posledično je večji izziv v prepoznavanju primernih trenutkov, njihovem orkestriranju in predstavitvi teh tehnik na način, ki pritegne zanimanje in pridobi odobravanje učencev.
• Abstract (EN): In the contemporary whirlwind of our swiftly evolving world, the psychophysical well-being of children and adolescents encounters unparalleled challenges. The omnipresence of mobile devices, the pervasive stressors inherent in modern life, and the perpetual rush experienced by parents collectively exert a profound influence on the overall welfare of the younger generation. However, amidst these formidable challenges, exist positive solutions poised to significantly contribute to fostering a healthier and more balanced lifestyle for children. Educators, encompassing both teachers and university professors, who devote a substantial portion of their days to the intellectual and emotional development of their students, wield extraordinary influence. They possess a unique ability to impart valuable relaxation and breathing techniques to the younger generation. Admittedly, the structured nature of academic schedules, especially in higher education institutions, allows limited flexibility for the integration of relaxation methodologies. Consequently, the greater challenge lies in identifying opportune moments, orchestrating them, and presenting these techniques in a manner that captivates the interest and garners the approval of students. Keyword: psychophysical well-being, relaxation techniques, learning for life, growing. 1 Uvod Lahko bi domnevali, da bodo časi po pandemiji uvedli obdobje upočasnitve, če že ne miru. Mnogi so spoznali preprostost, ki je potrebna za izpolnjeno življenje. Nasprotno pa so posamezniki hrepeneli po vrnitvi znanih rutin, umirjenega delovnega okolja in skupnih interakcij. Kljub temu se zdi, da so urniki postali še bolj natrpani, tako da so odrasli in otroci vse bolj zaposleni in obremenjeni. Ugotovljeno je bilo, da sta stres na delovnem mestu in izgorelost vse večji težavi, kar se kaže v povečani absentizmu in individualnem zatekanju k psihoterapevtom (N. Birsa, 2018). Organizacije žal ne posvečajo dovolj pozornosti problematiki stresa in izgorelosti, na delovnem mestu pogosto zamižijo na eno oko. Družbeni stroški so očitni, pri čemer otroci niso izvzeti iz teh posledic. Tehnologija vse bolj prodira v naša življenja s pozitivnimi in negativnimi vplivi. Posledice prezgodnje in pretirane uporabe zaslona se kažejo v zmanjšanih razvojnih rezultatih in večjih šolskih izzivih v šolskih letih (Safe.si). Tudi šolski programi so pravi tampirani vlak. Udeležujemo se tekmovanj, sodelujemo na projektih, prireditvah, nastopamo izven šole, pri tem pa zasledujemo letne delavne načrte. Učitelji imamo vpliv na del družbe – na otroke. Otroci niso imuni na dogajanje v družbi. Mnogi živijo svoje otroštvo v pomanjkanju, z bojaznijo, strahom in tesnobo, ki največkrat spremljajo zanje neugodne družinske in družbene razmere (Nussdorfer, 2013). Ne moremo pa mimo dejstva, da otroci v šoli preživijo pribljižno polovico dela dneva. V tem času so pod okriljem učitelje, ki učencem posredujejo znanje, akademske veščine, spodbujajo kritično mišljenje ter nudijo smernice pri osebnem in družbenem razvoju. Ustvarjanje podpornega učnega okolja, konstruktivna komunikacija, pozitivni zgled in spodbude igrajo ključno vlogo pri vplivanju na splošno rast učencev in na učne dosežke. V vsemu temu hitenju pa se z mojimi učenci učimo hiteti počasi – učimo se čuječnosti, tehnike sprošč anja in masaže stopal. Učimo se ustaviti in samo (za)dihati. Učimo se uživati v trenutku. Učimo se živeti in ne le preživeti. Vse našteto pomaga mladostnikom pri soočanju s stresom in tesnobo že v rani mladosti. V sodelovanju z zdravstvenim domom ohranjamo redne zdravstvene preglede in poudarjamo pomen skrbi za psihofizično telo. Vse te celovite strategije pa zagotovo pripomorejo k zdravemu in kvalitetnejšemu mladostništvu in ljubezni do sebe. 2 Šola kot oaza miru sredi vrtinjaka Šolski proces je aktiven proces učenja, kjer so učenci izpostavljeni raznolikim dejavnostim, nalogam in odnosom cel dan. Nemalokrat so otroci ujeti v primežu številnih zahtev, visokih pričakovanj in potrebe po večopravilnosti, ki je nazoren odraz sodobne družbe 21. stoletja. (V. Boričević Maršanić, E. Selak Bagarić, 2020). Kot druga strokovna delavka sem pri rednih učnih urah uvajala različne tehnike sproščanja, prakse čuječnosti, vodene vizualizacije, vaje za pozornost in dihalne vaje. Dodatno sem vodila obšolske dejavnosti, prilagojene potrebam učencev prvega razreda. Ker prepoznavam nihanje ravni energije skozi dan, sem v naš urnik vključila kratke aktivne gibalne odmore, prilagojene dnevnim aktivnostim, čustvenemu stanju otrok in vzgojiteljev ter razpoložljivosti prostora in opreme. 2. 1. Iz pasivnega pristopa v aktiven pri rednem delu pouka Učenci vstopijo v šolsko sfero pri povprečni starosti šestih let. Medtem ko je učni načrt za prvi razred prilagojen njihovi starosti in razvojni stopnji, se struktura šolanja razlikuje od predšolske. Predvsem sem opazila, da učenci izkazujejo visoko produktivnost v času pred odmorom, saj izkazujejo pozornost in angažiranost, medtem ko njihova raven energije po odmoru upada, kar ima za posledico zmanjšano koncentracijo. Že od nekdaj se poslužujemo čim več gibanja na prostem. Če je le možno, smo zunaj vsak dan. Ob dnevih, ko nam urnik ne omogoča gibanja na prostem dlje časa, si privoščimo vsaj 5 minut teka okoli igrišča ali kratke skakalne igre. Uvajali smo tudi učilnico na prostem, vendar se je izkazalo, da z učenci naredimo več, ko ločimo gibalne minutke zunaj in zapis v zvezke v učilnici. Kadar je zunaj slabo vreme, se poslužujemo kratkih, aktivnih gibalnih odmorov med poukom. Ti odmori so služili kot sredstvo za sproščanje napetosti in preusmerjanje energije v produktivno sodelovanje. Že kar nekaj let se poslužujemo vaj za učenje, ki podpirajo sposobnost in pripravljenost za učenje – tako imenovan Brain Gym. To je sistem preprostih gibanj telesa, s katerimi povežemo celotne možgane z namenom, da bi spodbudili učenje in gradili samopodobo (C. Koester, 1998). Učence vaje sprejmejo zelo pozitivno. Vedno jih delajo z veseljem, zbrano, občasno pa prehitro. Delamo jih pogosto in že vedo potek vaj. Lahko dodam, da so se že več generacij izkazale za zelo pozitivne in rezultati so krasni. V razredu smo se začeli posluževati tudi terapevtskih pravljic. Pravljice ne samo da otroke umirijo, pač pa z njimi lahko vstopimo v njihov svet in jim približamo določene situacije, čustva, dejanja, reakcije. Učenci so preko terapevtskih pravljic razširili spekter čustev, se naučili izražati in se počutili varno, tudi kadar niso bili najbolj razpoloženi. Preko terapevtskih vsebin pa se učimo tudi ustreznih reakcij. Dodatno smo uvedli vaje čuječnosti, s poudarkom na zavedanju sedanjega trenutka in negovanju odprtega in dovzetnega odnosa do notranjih in zunanjih izkušenj. Čuječnost, podprta z medicinskimi in znanstvenimi raziskavami, močno vpliva na fizično in duševno zdravje, izboljšuje učenje, čustveno inteligenco in splošno dobro počutje. Z vključitvijo praks čuječnosti, kot so vaje globokega dihanja ali kratki odmori za sprostitev, so učenci opremljeni z dragocenimi orodji za obvladovanje stresa. Na razumljiv in igriv način sem vodila vaje čuječnosti ter učence vodila k negovanju prisotnosti duha, srca in telesa. V sklopu pouka se občasno dotikamo tudi masaž: masaža svojih stopal, masaža hrbta sošolca/e, masaža svojega telesa. Ob teh vajah učenci hitro izgubijo pozornost, se začnejo žgečkati, posledično hihitati in dosežemo drugačen cilj od pričakovanega, vseeno pa se učenci ob tem sprostijo in nasmejejo. 2.2. Iz pasivnega pristopa v aktiven na interesni dejavnosti Buda je začrtal štiri občutke, ki jih je cenil kot božanske: dobrohotnost, sočutje, umirjenost in tisto, kar imenujemo empatična radost (B. N. Lindeblad, 2022). Gojenje teh vrlin do drugih pa zahteva predvsem njihovo negovanje v sebi. Najplemenitejše iskanje se pojavi kot sotočje, v katerem se izpopolnjujemo, medtem ko vodimo druge. Že nekaj let na šoli vodim delavnice telesne dejavnosti, ki jih usmerjam v različne smeri, odvisno od interesov in potreb učencev. Učitelji imamo privilegij in avtonomijo, ki jim omogoča, da prilagodimo svoj pristop tako, da ustreza optimalnemu napredku vseh učencev. Te obšolske dejavnosti se izvajajo enkrat tedensko. Učenci na moje delavnice prihajajo napeti, tečejo po telovadnici, kričijo in se občasno niti ne trudijo zadrževati svoje napetosti. Domnevam, da so učenci prvega razreda v tistem trenutku deležni zadostne duševne stimulacije, vendar so njihova telesa hranila napetosti, ki so zahtevale sprostitev. Na začetku vsake ure si prizadevam, da bi se z mladostniki najprej povezali in ‘dihali isti zrak’ ter tako poglobili zaupanje za nadaljnje vaje. Začetek srečanj je vedno v znamenju družabnih športnih iger, v katerih aktivno sodelujem tudi jaz. Ta pristop se je izkazal za zelo povezovalnega, prijetnega, prijateljskega in spodbudnega. S pripravljalnimi igrami se predihamo, igramo, se vračamo v brezskrbno otroštvo, krepimo skupinske vezi, odpravljamo napetosti in spodbujamo dobro skupinsko dinamiko. Začetne igre so nujne za prehod v umirjeno stanje, ki je ugodno za učenje. Igre so vedno raznolike – od klasičnih športnih iger do iger vokalizacije z občutenjem vibracij v telesu, vaj za krepitev zaupanja, urjenja ritma, iger vizualnega zaznavanja in vaj motoričnih spretnosti. Vedno nadaljujemo z dihalnimi vajami. Vse vaje, ki jih izvajamo, so vedno prepletene s pravljičnimi motivi, liki in dogodki. Dihalne vaje so se izkazale za uspešne le, če so jih spremljale misli na prebujeni vulkan, izstreljeno raketo, letečo čebelo ipd. Učenci so te vaje izvrstno izvedli in jih razumeli, ko smo dihanje povezovali s pravljicami ali s področjem domišljije. Kljub umirjenosti tega segmenta so dihalne vaje pogosto živahne, polno smeha, kipeče od domišljije in njihovih idej. Pogosto si poleg mojih vaj učenci izmišljujejo nove svoje vaje. Učenci so vaje vzljubili po približno dveh mesecih. Takrat so v njih začeli uživati, jih pravilno izvajati in od takrat večkrat izražajo željo po začnem vodenju dihalnih vaj. Po osvojenem znanju dihalnim vajam začnem uvajati osnovne tehnike fizičnega gibanja ali asane, kot jim pravijo v svetu joge. Začetne faze uvajanja telesnih položajev so bile prežete s smehom, dodajanjem lastnih gibov in občasnimi muhavostmi. Vedno se jih učimo preko živali. Pripravila sem liste s slikami živali, poleg slik jogijskih položajev. Pri vsakem položaju vedno dodajamo gibe, ki posnemajo živali – na primer, če smo se učili položaja ‘kuža’, smo se vmes sprehajali naokoli, se delali, da se ‘lulamo’, vohamo naokrog in nato ponovno zavzamemo ustrezen telesni položaj. V eni uri smo uvedli največ tri telesne položaje. To je bilo optimalno, da so učenci ostali motivirani in osredotočeni na vaje. Tekom mesecev učenci osvojijo vse fizične položaje in jih vzdržujejo primerno dolgo. Na koncu vsake vaje položajev imamo vedno zgodbo, med katero učenci pozorno poslušajo in se skozi ustrezne jogijske položaje aktivno vključujejo v zgodbo. V zadnji četrtini ure uvajam različne igre zaupanja, pišemo in iščemo hvaležnosti oziroma ugotavljamo, na kaj smo pri sebi ponosni, ter se učimo pohvaliti sami sebe. Te dejavnosti sem uvedela skupaj s pripovedjo ali pravljico, pri čemer so se prvošolci lahko poistovetili pravljičnim likom, ki je bil hvaležen ali ponosen na določena dejanja in lastnosti v sebi. Začeli smo z majhnimi koraki in nadaljevali z živahnimi igrami, namenjenimi iskanju prijetnih lastnosti drug v drugem. Prizadevala sem si, da bi učenci ozavestili, v čem so zares dobri, in s tem gojili pozitivno samopodobo. Zaključek Pred izzivi mobilnih naprav, stresa staršev in vrveža sodobnega življenja mora biti psihofizično zdravje otrok in mladostnikov v ospredju. S sprejemanjem pozitivnih rešitev, kot je spodbujanje odgovorne uporabe tehnologije, spodbujanje odprte komunikacije, dajanje prednosti kakovostnemu preživljanju časa, spodbujanje dejavnosti na prostem in izvajanje izobraževalnih pobud lahko ustvarimo ugodno okolje, ki podpira cvetočo blaginjo mlajše generacije. S skupnimi prizadevanji lahko otroke opolnomočimo, da z odpornostjo in vitalnostjo krmarijo v kompleksnosti sodobnega sveta. Hkrati pa se moramo zavedati, da se proces učenja nikoli ne konča.
• Ključne besede: psihofizično zdravlje, metode sproščanja, učenje za življenje

Hišica počutja kot način izražanja otrokovih čustev

• Avtorji: SELKO Jasmina
  • SELKO Jasmina: Osnovna šola Stična, Ivančna Gorica
• Knjiga: OPB2021 — str. 27
• Vir: SRC-2026-10-06-026
• Jezik: sl
• Povzetek: V razredu pogosto naletimo na situacije, pri katerih učenci izražajo svoja čustva bodisi v besedni ali nebesedni komunikaciji. Pomembno je, da učitelj izražena čustva zazna in v določeni meri dovoli njihovo izražanje, saj ima to pomembno vlogo pri otrokovem razvoju. Pri našem praktičnem delu smo opazovali, katera čustva se pri učencih najpogosteje pojavljajo in se nato osredotočili na štiri temeljna čustva: veselje, žalost, jezo in strah. Učenci so vsako jutro izrazili svoja čustva s postavljanjem svoje figure v »sobah« v Hišici počutja. Tekom pouka so ob posameznih dogodkih, ki so vplivali na njihovo počutje, imeli možnost prestaviti figurico v drugo »sobo«. Učitelj je spremljal počutja otrok ter se o tem sproti pogovarjal, zakaj se učenec tako počuti. V pogovore so bili vključeni vsi učenci v razredu, na ta način so lahko izražali svoja čustva. Učenci so z veseljem sodelovali, prav tako je bilo čutiti izboljšanje razredne klime in odnosov med učenci.
• Abstract (EN): In class, we often encounter situations where students express their emotions in either verbal or nonverbal communication. It is important that the teacher perceives the expressed emotions and to a certain extent allows their expression, as this plays an important role in the child’s development. In our practical work, we observed which emotions occur most frequently in students and then focused on four basic emotions: joy, sadness, anger, and fear. The students expressed their feelings each morning by placing their figure in the “rooms” in the House of Well-Being. During the lessons, they had the opportunity to move the figurine to another “room”, also during individual events that affected on their well-being. The teacher monitored the children’s feelings and talked about why the student felt that way. All students in the class were involved in the conversations, this way they were able to express their feelings. The students were happy to participate, and the improvement of the classroom climate and relations between the students were also felt.
• Ključne besede: čustva, izražanje čustev, razredna klima

Hiške IZ Lepenke

• Avtorji: PIPENBAHER Petra
  • PIPENBAHER Petra: Osnovna šola Rače, Rače
• Knjiga: OPB2015 — str. 88
• Vir: SRC-2026-10-06-020
• Jezik: sl
• Povzetek: V prispevku sem predstavila primer dobre prakse s področja prostorskega oblikovanja z učenci tretjega razreda. Izdelovali smo hišice iz lepenke, ki smo jih podarili bodočim prvošolcem. Z zametki arhitekturnih prvin smo usvojili osnovno tehniko izdelovanja hišk in naredili korak bližje k samostojnemu ustvarjanje na tem področju.
• Ključne besede: arhitektura, hišice, lepenka, lepilo, škarje

Hoja kot terapija

• Avtorji: BIVANJA Sodobni izzivi podaljšanega, BOHINEC Irena
  • BOHINEC Irena: Osnovna šola Žirovnica
• Knjiga: OPB2020 — str. 190
• Vir: SRC-2026-10-06-025
• Jezik: sl
• Povzetek: Ohoji je bilo že veliko napisanega. Dejstvo je, da se z njo srečujemo vsak dan, pa če nam je to všeč ali ne. Znanstveniki so že večkrat dokazali, da hoja zelo dobro vpliva na naše fizično in psihično zdravje. Hoja nam ogromno lahko da, ni težka in je dostopna vsakomur, ki je dovolj zdrav. Hoja krepi naše srce in um.
• Ključne besede: hoja, gibanje, zdravje, sprostitev

Hoja nas Krepi

• Avtorji: GRM Julija
  • GRM Julija: Osnovna šola Frana Roša, Celje, Slovenija
• Knjiga: IP2026 — str. 344
• Vir: SRC-2026-10-07-004
• Jezik: sl
• Povzetek: Hoja je ena najbolj dostopnih oblik gibanja, ki spodbuja zdrav življenjski slog in omogoča redno vključevanje telesne dejavnosti v vsakdanje življenje ter vzgojno-izobraževalni proces. Namen prispevka je predstaviti primer dobre prakse Hoja nas krepi, ki ga na Osnovni šoli Frana Roša izvajamo v okviru Razširjenega programa (RaP) na področju Gibanje in zdravje za dobro telesno in duševno počutje. Prispevek temelji na analizi pedagoške prakse, pri kateri smo uporabili metode načrtovanja, izvajanja, sprotnega spremljanja dejavnosti in opazovanja odzivov učencev. Raziskovalni vzorec predstavljajo učenci druge triade osnovne šole, ki se prostovoljno vključujejo v dejavnost. Program temelji na pohodih, ki jih dopolnjujejo raziskovalne naloge, orientacijski izzivi, ustvarjalne dejavnosti, uporaba QR-kod, lov na zaklad in sodelovalno učenje. Učenci med gibanjem raziskujejo naravno in kulturno okolje, rešujejo problemske naloge ter razvijajo gibalne spretnosti, orientacijo, sodelovanje, samostojnost in odgovoren odnos do narave. Ugotovitve kažejo, da takšen pristop učinkovito spodbuja redno telesno dejavnost, povečuje motivacijo za aktivno preživljanje prostega časa v naravi in prispeva k oblikovanju zdravih življenjskih navad ter postopni pripravi učencev na zahtevnejše pohode in planinarjenje.
• Abstract (EN): Walking is one of the most accessible forms of physical activity, it promotes a healthy lifestyle and enables the regular integration of physical activity into both education process and daily life. The objective of this article is to provide a case study of good practice, “Walking Strengthens Us” (Hoja nas krepi), which is being implemented at Fran Roš Primary School as part of the Extended Program (RaP) “Movement and Health for good physical and mental well-being.”The article is established on an analysis of pedagogical practice, which includes the methods for planning, implementation, ongoing monitoring, and observation of student responses. The activity is engaged in by primary school students from the second triad who voluntarily participate in the study sample. The program is structured around hikes that are supplemented by research assignments, orienteering challenges, creative activities, the use of QR codes, treasure hunts, and collaborative learning. While in motion, students engage in problem-solving, investigate the natural and cultural environment, and cultivate motor and movement skills, orientation abilities, cooperation, independence, and a responsible attitude toward nature. The results indicate that the approach effectively promotes regular physical activity, increases motivation for spending leisure time in nature, and contributes to the development of healthy lifestyle habits. Additionally, it gradually prepares students for more challenging hikes and mountaineering.
• Ključne besede: hoja, pohod, razširjeni program (RaP), izkustveno učenje, trajnostna mobilnost WALKING STRENGTHENS US

Hoja za Krepitev Telesa in Duha

• Avtorji: GRM Julija
  • GRM Julija: Osnovna šola Frana Roša Celje, Slovenija
• Knjiga: PZOM2022 — str. 117
• Vir: SRC-2026-10-07-005
• Jezik: sl
• Povzetek: Hoja je sestavni del življenja in bivanja človeka. Z ustreznimi gibalnimi dejavnostmi otrok se poleg gibalnih in funkcionalnih sposobnosti s hojo razvijajo tudi spoznavne, socialne, čustvene sposobnosti ter lastnosti. Hoja pozitivno vpliva na različna področja razvoja. Krepi vezi, kite in hrustanec. Pripomore k dobremu duševnem počutju in večji odpornosti na stres ter manjši tesnobnosti. Vpliva na delovanje notranjih organov, krvnega obtoka in dihal, otrok pa s hojo razvija tudi ravnotežje. Hoja kot najpreprostejša oblika gibanja ne potrebuje urejenih igrišč in ne zahteva posebnih športnih rekvizitov. Kot gibalna dejavnost je organizacijsko dokaj nezahtevna, ima pa lahko velik in pozitiven vpliv na gibalni razvoj otroka, a le pod pogojem, da je sestavni del gibalnih dejavnosti neprekinjeno skozi celo leto. S hojo se je mogoče ukvarjati vse leto in je najcenejša športno rekreativna dejavnost na prostem. Za izvajanje le-te imamo več možnosti: sprehod, pohod, orientacijski pohod in izlet, kar lahko izvajamo v okviru rednega in/ali razširjenega programa osnovne šole. Učencem učitelji poskušajo hojo predstaviti kot nekaj, kar je človeku v užitek in veselje, saj se vedenjski vzorci gibanja in športnega udejstvovanja, pridobljeni v otroštvu, po navadi ohranijo vse življenje in imajo dolgoročne posledice na poznejše življenje.
• Abstract (EN): Walking is an integral part of human life and living. With appropriate motor activities of children, different abilities and characteristics are developed through walking, such as motor and functional abilities, cognitive, social, emotional abilities and characteristics. Walking has a positive effect on various areas of development. It also strengthens ligaments, tendons and cartilage. It contributes to mental well-being and greater resistance to stress and less anxiety. It affects the functioning of internal organs, blood circulation and respiratory system, and the child also develops balance by walking. Walking is the simplest form of movement and it does not require well-kept playgrounds and special sports equipment. As a physical activity, it is quite undemanding organizationally, but it can have a large and positive impact on a child’s motor development, but only if it is an integral part of physical activity throughout the year. Walking can be practiced all year round and is the cheapest outdoor sports and recreational activity. We have several options for its implementation: walk, hike, orientation hike and excursion, which can be done within the regular and/or extended program of primary school. Teachers try to present walking to pupils as something that is pleasurable and enjoyable because the behavioral patterns of movement and sports acquired in childhood tend to last a lifetime and have long-term consequences for later life.
• Key words (EN): hoja, gibalne dejavnosti, motorične sposobnosti, sprehod, pohod, izlet

Hoja – zdrav način življenja

• Avtorji: BONIFER Katarina
  • BONIFER Katarina: OŠ Riharda Jakopiča, Ljubljana
• Knjiga: PZ2019 — str. 326
• Vir: SRC-2026-10-06-004
• Jezik: sl
• Povzetek: Hoji ni česa očitati. Je vsestranska in primerna za izboljšanje telesne zmogljivosti. Pešačimo lahko neodvisno od starosti in ravni naše telesne zmogljivosti, le prilagoditi jo moramo svojim potrebam. Pešačimo lahko skoraj povsod, ne potrebujemo nobene posebne opreme, naprav ali rezervacij prostora. Je poceni. Zmanjšuje stres, saj med hojo opazujemo okolico. Lahko hodimo sami ali v družbi. Hoja je najbolj priljubljena oblika telesne dejavnosti v Evropi, posebno pri ljudeh v srednjih letih in pri starejših.
• Ključne besede: hoja, zdravstveno stanje, trening, počitek

Holistic approach on supporting children’s development in the finnish ecec. A balance between academic expectations, holistic well-being and support for families.

• Avtorji: HAKARI Sylvia
  • HAKARI Sylvia: Metropolia University of Applied Sciences, Finska
• Knjiga: VVZ2026 — str. 8
• Vir: SRC-2026-09-30-023
• Jezik: en
• Abstract (EN): This lecture highlights practical examples of the support of children’s holistic wellbeing within Finnish Early Childhood Education and Care (ECEC). The foundations are in socio emotional development, peer relationships, equity, and play as a democratic learning environment. Finnish ECEC emphasizes warm, responsive interactions that help children recognize and regulate emotions, build empathy, and strengthen resilience. Peer relationships are supported through small group pedagogy and inclusive practices that ensure participation, belonging, and the prevention of social exclusion. (National Core Curriculum for ECEC 2022: Helsinki’s curriculum 2024.) Play is understood as an inclusive and democratic space where children negotiate meanings, practice agency, and collaborate as equal members of their community. Alongside free play, long term narrative play, an extended, evolving shared imaginary worlds created together with children, serves as a powerful pedagogical method. Educators also play a key role in supporting children experiencing grief, loss, or sorrow, offering predictable routines, emotionally safe spaces, and developmentally attuned ways to express and process difficult feelings (Lipponen & Pursi, 2022). Through sustained narratives, children explore emotions, process experiences, practice social problem solving, and engage deeply with peers. This continuity provides stability and meaning-making, especially for children needing additional emotional support.(Hakanen, S & al.,2024) Unfortunately, play is not equally offered as a learning environment for children in Finland either (Paananen, M. & Rainio, A. P. 2019) A holistic approach also requires strong collaboration with diverse families which can be challenging the professionals from the needs and resources perspectives (e.g. Purola, 2025). Finnish ECEC recognizes families’ varied cultural, linguistic, and structural backgrounds, building respectful partnerships that honor parents’ expertise and support children’s continuity of care. (Act on ECEC 2018.) Equity remains a guiding principle: universal access, early support measures, and multiprofessional collaboration ensure that each child regardless of background or life situation receives meaningful opportunities to participate, learn, and thrive, if the ECEC services can actualize these in practice. If so, these practices can form a rights based foundation for children’s holistic wellbeing and democratic participation in early childhood communities. References: Act on Early Childhood Education and Care (2018). Ministry of Education and Culture, Finland. Finnish National Agency for Education (2022). National Core Curriculum for Early Childhood Education and Care. National Core Curriculum for Early Childhood Education and Care (2022) Helsinki’s curriculum for early childhood education (2024). https://www.hel.fi/static/liitteet-2019/KasKo/ vare/Helsinki_Vasu_EN.pdf Hakanen, S., Hakari, S. & Nevanen, S. (2024). Tarinoita vakasta – voimavaroja lapsille ja aikuisille. [Narratives from ECEC – resources for children and adults]. Metropolia Ammattikorkeakoulun julkaisuja TAITO-sarja 133 Helsinki 2024. Lipponen, L. & Pursi, A. (2022). ‘Children’s grief: repertoires of practices in institutional early childhood education and care’, Mind, Culture, and Activity, vol. 29, no. 3, pp. 215-235 . https://doi.org/10.1080/10749 Paananen, M. & Rainio, A. P. (2019), Micro-policies of adult-child joint play in the context of the Finnish ECEC system. in S Alcock & N Stobbs (eds), Rethinking Play as Pedagogy. 1. ed. edn, Thinking about Pedagogy in Early Education, Routledge, London. https://doi.org/10.4324/9780429454042-15 Purola, K. (2025). Parental Participation in Early Childhood Education and Care: Experience of Interaction and an Enhancement of Social Connectedness. Department of Education University of Helsinki Dissertationes Universitatis Helsingiensis 52/2025. https://helda.helsinki.fi/server/api/core/bitstreams/edcd7e57- 348e-4462-8f88-d7fd6c410530/content

Holistički pristup - mogućnost visestrukih izbora u optimalnom razvoju predškolskog djeta

• Avtorji: KRNETA Ljiljana
  • KRNETA Ljiljana: Udruženje Zajedno u Evropu, Banja Luka, Bosna in Hercegovina
• Knjiga: VVZ2026 — str. 9
• Vir: SRC-2026-09-30-023
• Jezik: hr
• Povzetek: U radu će biti razmatrani različiti pristupi vaspitanju i obrazovanju predškolskog djeteta. Živimo u modernom dobu gdje je digitalizacija sveprisutna i nameće svoja pravila, koja ugrožavaju kulturni i interpersonalni razvoj svakog djeteta. Posebno se to odnosi na (optimalni) razvoj predškolskog djeteta, kada su izuzetno važni stimulusi iz socijalne sredine. Holistički pristup koji doprinosi razvoju ličnosti predškolskog djeteta uključuje naučni pristup zasnovan na temeljima eksperimentalnih i servey istraživanja, studije interpersonalnog razvoja, originalne programe koje uključuju komunikaciju zasnovanu na ljubavi, slobodi i radoznalosti. Rezultati empirijsih istraživanja socio-emocionalnog razvoja temeljeni su na NNK, i modelima dobriih praksi (Krneta- Simunić, Kolak, Leavitt, Bundalo) te predstavljaju uspješne modele vaspitnog rada koji doprinose optimalnom razvoju ličnosti predškolskog djeteta. Dobijeni rezultati istraživanja i dobrih praksi upotpunjuju holistički pristup komunikacije i otvaraju prostor za dalja istraživanja. Istovremneo, ponuđeni modeli vaspitnog rada sa djecom predškolskog uzrasta temeljeni su na naučnom pristupu, višegodišnjem iskustvu i fleksibilnosti koja doprinosi optimalnom razvoju ličnosti djeteta. Teorijski okvir, istraživanja i provjereni modeli u praksi su orijentir originalnom pristupu koji obogaćuju savremenu pedagošku praksu. Ključne riječi: holistički pristup komunikaciji, modeliranje savremene prakse.
• Abstract (EN): The paper will discuss different approaches to the upbringing and education of preschool children. We live in a modern age where digitization is ubiquitous and imposes its own rules, which threaten the cultural and interpersonal development of every child. This especially applies to the (optimal) development of a preschool child, when stimuli from the social environment are extremely important. A holistic approach that contributes to the development of the preschool child’s personality includes a scientific approach based on the foundations of experimental and survey research, studies of interpersonal development, original programs that include communication based on love, freedom and curiosity. The results of empirical research on socio-emotional development are based on non-violent communication and models of good practices (Krneta, Simunić, Kolak, Leavitt, Bundalo) and represent successful models of educational work that contribute to the optimal development of the preschool child’s personality. The obtained results of research and good practices complement the holistic approach of communication and open up space for further research. At the same time, the offered models of educational work with children of preschool age are based on a scientific approach, many years of experience and flexibility that contributes to the optimal development of the child’s personality. The theoretical framework, research and proven models in practice are a landmark for an original approach that enriches contemporary practice.
• Key words (EN): holistic approach to communication, modeling of contemporary practice

Holistički pristup inkluziji djeteta s wiliams syndromom u odgojnoj skupini

• Avtorji: SOKAČ Martina
• Knjiga: VVZ2026 — str. 319
• Vir: SRC-2026-09-30-023
• Jezik: hr
• Povzetek: Holistički pristup inkluziji znači promatrati dijete kao cjelovitu osobu – ne samo kroz prizmu dijagnoze, već kroz njegove potrebe, sposobnosti i potencijale. Naglasak je na razumijevanju djetetovih potreba kao cjeline – emocionalnih, socijalnih, kognitivnih, senzoričkih i tjelesnih – te na praktičnim strategijama kako stvoriti inkluzivno, poticajno i empatično okruženje koje omogućava svakom djetetu da raste i razvija se u skladu sa svojim potencijalima. Holistički pristup ne traži savršenstvo, već osjetljivost, fleksibilnost i timski rad, kako bi se djetetu omogućio razvoj u skladu s njegovim mogućnostima, uz osjećaj pripadnosti i prihvaćenosti. U radu se prikazuje četverogodišnje iskustvo uspješne inkluzije djeteta s Williamsovim sindromom u vrtićkoj skupini, s naglaskom na praktične strategije koje podupiru njegov rast i razvoj.
• Abstract (EN): A holistic approach to inclusion means viewing the child as a whole person - not only through the prism of diagnosis, but through his needs, abilities and potential. The emphasis is on understanding the child’s needs as a whole - emotional, social, cognitive, sensory and physical - and on practical strategies for creating an inclusive, stimulating and empathetic environment that allows each child to grow and develop according to their potential. The holistic approach does not seek perfection, but rather sensitivity, flexibility and teamwork, in order to enable the child to develop according to his capabilities, with a sense of belonging and acceptance. The paper presents a four-year experience of the successful inclusion of a child with Williams syndrome in a kindergarten group, with an emphasis on practical strategies that support his growth and development.

Holistički Pristup Očuvanju Mentalnog Zdravlja Nastavnog Kadra u Savremenom Obrazovnom Kontekstu

• Avtorji: KEVERESKI Ljupčo
  • KEVERESKI Ljupčo: St. Kliment Ohridski, Faculty of Education, Bitola, Severna Makedonija
• Knjiga: PZ2026 — str. 9
• Vir: SRC-2026-10-06-011
• Jezik: sl
• Povzetek: U savremenom obrazovnom kontekstu, mentalno zdravlje nastavnog kadra sve se više prepoznaje kao ključni faktor kvalitete odgojno-obrazovnog procesa i institucionalne efikasnosti. Istraživanja pokazuju da je dobrobit nastavnika direktno povezana s ishodima učenja i ukupnom školskom klimom (Day & Gu, 2014). U tom okviru, holistički pristup omogućava sagledavanje mentalno zdravlja kao multidimenzionalnog konstrukta koji obuhvata fizičke, psihološke, emocionalne i socijalne aspekte funkcionisanja (Seligman, 2011). Profesionalni stres i sindrom sagorijevanja izdvajaju se kao dominantni faktori rizika za narušavanje zdravlja nastavnika, pri čemu kontinuirani radni zahtjevi i emocionalna iscrpljenost značajno utiču na profesionalnu efikasnost (Maslach & Leiter, 2016). Dodatno, specifičnosti nastavničke profesije, uključujući emocionalni rad i povećane odgovornosti, doprinose intenzitetu stresa i riziku od sagorijevanja (Kyriacou, 2011). Savremeni pristupi naglašavaju potrebu za integracijom individualnih i organizacijskih strategija promocije zdravlja, uključujući razvoj samoregulacijskih vještina, jačanje rezilijentnosti i unapređenje institucionalne podrške (Collie, Shapka, & Perry, 2012). U tom smislu, primjena holističkih modela povezuje se s većim zadovoljstvom poslom, profesionalnom angažiranošću i smanjenjem negativnih efekata stresa. Zaključno, promocija zdravlja nastavnog kadra zahtijeva sistemski, kontinuiran i interdisciplinaran pristup koji treba biti integrisan u obrazovne politike i praksu.
• Abstract (EN): In the modern educational context, the mental health of teaching staff is increasingly recognized as a key factor in the quality of the educational process and institutional efficiency. Research shows that teacher well-being is directly related to learning outcomes and overall school climate (Day & Gu, 2014). In this framework, a holistic approach enables the perception of mental health as a multidimensional construct that includes physical, psychological, emotional and social aspects of functioning (Seligman, 2011). Professional stress and burnout syndrome are singled out as dominant risk factors for impairing teachers’ health, with continuous work demands and emotional exhaustion significantly affecting professional efficiency (Maslach & Leiter, 2016). Additionally, the specifics of the teaching profession, including emotional work and increased responsibilities, contribute to the intensity of stress and the risk of burnout (Kyriacou, 2011). Contemporary approaches emphasize the need to integrate individual and organizational health promotion strategies, including developing self-regulatory skills, strengthening resilience, and improving institutional support (Collie, Shapka, & Perry, 2012). In this sense, the application of holistic models is associated with greater job satisfaction, professional engagement and a reduction in the negative effects of stress. In conclusion, the promotion of the health of teaching staff requires a systemic, continuous and interdisciplinary approach that should be integrated into educational policies and practice.
• Key words (EN): holistički pristup, profesionalni stres, sindrom sagorijevanja

Holistički pristup predškolskom djetetu uz upoznavanje hrvatske tradicije

• Avtorji: KUTLEŠA Dunja, KEREŠ Sonja
  • KUTLEŠA Dunja: Dječji vrtić “Sesvete”, Hrvaška
  • KEREŠ Sonja: Dječji vrtić “Sesvete”, Hrvaška
• Knjiga: VVZ2026 — str. 197
• Vir: SRC-2026-09-30-023
• Jezik: hr
• Povzetek: Suvremena shvaćanja predškolskog kurikuluma ističu holistički pristup sadržajima odgoja i obrazovanja u skladu s općim, humanističkim pristupom u čijem je središtu dijete. Djetinjstvo nije samo pripremna faza na putu ka budućnosti već razdoblje života s vlastitim vrijednostima i kulturom. Oblikuju ga podjednako i odrasli i djeca. Pomisao na samostalnu i kompetentnu djecu koja u vlastitim odnosima, socijalnim[PS2.1] i kognitivnim procesima preuzimaju inicijativu podrazumijeva promjenu pedagoškog djelovanja predškolskih ustanova i iskustva koja djeca u njima stječu. U igri kao i umjetnosti, djeca dolaze do novih rješenja, novih kombinacija, pravila, dorađivanja i provjeravanjem (Miljak,1996). Prateći projekt preko aktivnosti djece i odgojitelja, u svim je poglavljima vidljiva usmjerenost na dijete, cjelovit holistički pristup njegovom razvoju.
• Abstract (EN): Contemporary understandings of the preschool curriculum emphasize a holistic approach to educational content in accordance with a general humanistic perspective in which the child is at the center. Childhood is not merely a preparatory phase on the path to the future, but a period of life with its own values and culture. It is shaped equally by adults and children. The idea of independent and competent children who take initiative in their own relationships, as well as in social and cognitive processes, implies a change in the pedagogical practices of preschool institutions and in the experiences children gain within them. Through play, as well as through art, children arrive at new solutions, new combinations, rules, refinements, and verification (Miljak, 1996). By following the project through the activities of both children and educators, all chapters demonstrate a focus on the child and a comprehensive, holistic approach to their development. Ključne riječi: tradicijska kultura, folklor, likovno stvaralaštvo, holistički pristup, dijete

Holistički Pristup u Promicanju Psihofizičkog Zdravlja Djece u Dječjem VrtiĆU

• Avtorji: KARAMAN Renata, PULJIZ Tena Tuđen
  • KARAMAN Renata: DV Budućnost, Zagreb, Hrvatska
• Knjiga: PZOM2026 — str. 961
• Vir: SRC-2026-10-05-009
• Jezik: hr
• Povzetek: Psihofizičko zdravlje djece rane i predškolske dobi u dječjem vrtiću predstavlja temelj njihova cjelokupnog razvoja i kasnijeg funkcioniranja u društvu. U tom razdoblju dijete intenzivno razvija svoje tjelesne, emocionalne, socijalne i kognitivne sposobnosti, koje su međusobno snažno povezane. Upravo zbog te povezanosti sve se više naglašava važnost holističkog pristupa, koji dijete promatra kao cjelovito biće, a ne kroz izdvojene aspekte razvoja. Integracijom tjelesnih aktivnosti, emocionalne podrške, socijalne interakcije i kognitivnog poticanja stvara se okruženje koje pozitivno utječe na djetetovu dobrobit i kvalitetu života. Holistički pristup u promicanju psihofizičkog zdravlja usmjeren je tako na stvaranje poticajnog, sigurnog i podržavajućeg okruženja u kojem dijete može slobodno istraživati, učiti kroz igru i razvijati zdrave životne navike. Kroz pravilnu prehranu i svakodnevno kretanje te boravak na svježem zraku pridonosimo dobrobiti djeteta i stvaranju temelja za njegovo zdravo i uravnoteženo odrastanje. U tom procesu važnu ulogu ima suradnja dječjeg vrtića i obitelji koji zajedničkim djelovanjem omogućuju cjelovit i uravnotežen razvoj djeteta, uvažavajući njegove individualne potrebe, mogućnosti i razvojni ritam Holistički pristup u promicanju psihofizičkog zdravlja djece rane i predškolske dobi ne djeluje samo preventivno, već jača djetetovu otpornost, samopouzdanje i osjećaj sigurnosti. Sustavna primjena holističkog pristupa u obitelji i odgojno-obrazovnim ustanovama predstavlja važan preduvjet za razvoj zdravih, zadovoljnih i kompetentnih pojedinaca, te ima dugoročno pozitivan utjecaj na njihovo buduće učenje i život.
• Abstract (EN): The psychophysical treatment of children of wound and preschool age in kindergarten is the basis of their overall development and later functioning in society. During this period, the child intensively develops his physical, emotional, social and cognitive abilities, which are strongly interconnected. It is precisely because of this connection that the importance of a holistic approach, which views the child as a complete being, and not through isolated aspects of development, is being emphasized more and more. By integrating physical activities, emotional support, social interaction and cognitive stimulation, an environment is created that positively affects the child’s well-being and quality of life. The holistic approach to promoting psychophysical health is aimed at creating a stimulating, safe and supportive environment in which the child can freely explore, learn through play and develop healthy lifestyle habits. Through proper nutrition and daily exercise and spending time in the fresh air, we contribute to the child’s well-being and create a foundation for his healthy and balanced growth. In this process, the cooperation between the kindergarten and the family plays an important role, which together enable the complete and balanced development of the child, taking into account his individual needs, possibilities and developmental rhythm. The systematic application of a holistic approach in families and educational institutions is an important precondition for the development of healthy, satisfied and competent individuals, and has a long-term positive impact on their future learning and life.
• Ključne besede: cjelovit razvoj, dijete, roditelj, odgojitelj

Holistički pristup u radu s djecom

• Avtorji: FISTANIĆ Marina, MILINA Martina
  • FISTANIĆ Marina: Osnovna škola Josip Pupačić Omiš, Hrvaška
  • MILINA Martina: Osnovna škola Josip Pupačić Omiš, Hrvaška
• Knjiga: VVZ2026 — str. 282
• Vir: SRC-2026-09-30-023
• Jezik: hr
• Povzetek: Holistički razvoj je pristup koji promatra dijete kao cjelovito biće, gdje su svi razvojni aspekti međusobno povezani i podjednako važni. Cilj je njegovati zdrav i uravnotežen rast na svim područjima. Ključne dimenzije razvoja su fizičke (gruba i fina motorika, zdravlje i tjelesne navike), kognitivne (logika, rješavanje problema, rani matematički i jezični koncepti), emocionalne (prepoznavanje i upravljanje vlastitim osjećajima- samoregulacija), socijalne (suradnja, dijeljenje, empatija) i kreativne (izražavanje mašte kroz umjetnost, glazbu, igru uloga). Igra ima veliku ulogu u razvoju i najvažniji je alat za holistički razvoj. Dijeli se na strukturiranu i nestrukturiranu igru te je važno između njih pronaći ravnotežu. Strukturirana igra ima jasan cilj, pravila i često je vodi odrasla osoba. Potiče specifične vještine i učenje poštivanja pravila (finu motoriku, brojanje, čekanje na red). Nestrukturiranu igru vodi dijete bez zadanih pravila ili ciljeva. Ključna je za kreativnost, autonomiju, otpornost i rješavanje problema bez intervencije odrasle osobe. Kod nestrukturirane igre odrasla osoba bi trebala biti pasivni promatrač i intervenirati samo ukoliko je to nužno potrebno (u slučaju većeg sukoba ili opasnosti) jer bi dijete samo trebalo riješiti problem pri čemu se razvija vještina pregovaranja. Holistički pristup osigurava da dijete bude kognitivno zrelo za školu, da je emocionalno stabilno, socijalno kompetentno i tjelesno zdravo. Ključne riječi: holistički pristup, holistički razvoj strukturirana i nestrukturirana igra, uloga igre
• Abstract (EN): Holistic development is an approach that views the child as a whole being, where all developmental aspects are interconnected and equally important. The goal is to foster healthy and balanced growth in all areas. Key dimensions of development are physical (gross and fine motor skills, health and physical habits), cognitive (logic, problem solving, early mathematical and language concepts), emotional (recognizing and managing one’s own feelings - self-regulation), social (cooperation, sharing, empathy) and creative (expressing imagination through art, music, role play). Play plays a major role in development and is the most important tool for holistic development. It is divided into structured and unstructured play, and it is important to find a balance between the two. Structured play has a clear goal, rules and is often led by an adult. It encourages specific skills and learning to follow the rules (fine motor skills, counting, waiting in line). Unstructured play is led by the child without set rules or goals. It is key to creativity, autonomy, resilience and problem solving without adult intervention. In unstructured play, the adult should be a passive observer and intervene only if absolutely necessary (in the event of a major conflict or danger) because the child should solve the problem on their own, thereby developing negotiation skills. A holistic approach ensures that the child is cognitively mature for school, emotionally stable, socially competent, and physically healthy.
• Key words (EN): uloga igre, uloga igre, uloga igre

Holistički Pristup Zdravlju Zaposlenika Kroz Projekt „Ljekovito Bilje Zavičaja“

• Avtorji: FISTANIĆ Marina, MILINA Martina
  • FISTANIĆ Marina: Osnovna škola Josip Pupačić Omiš, Hrvatska
  • MILINA Martina: Osnovna škola Josip Pupačić Omiš, Hrvatska
• Knjiga: PZ2026 — str. 436
• Vir: SRC-2026-10-06-011
• Jezik: sl
• Povzetek: Ovaj rad prikazuje rezultate i tijek školskog projekta usmjerenog na unapređenje zdravlja i dobrobiti zaposlenika. Polazeći od činjenice da su prosvjetni djelatnici izloženi visokoj razini stresa, projekt je povezao očuvanje zavičajne baštine s praktičnim metodama samopomoći i prevencije bolesti. Zaposlenici su sudjelovali u terenskom radu istražujući ljekovito bilje čime se poticala fizička aktivnost i boravak u prirodi. Fokus je bio na identifikaciji i prikupljanju autohtonih biljnih vrsta našega kraja. Kroz praktične radionice izrade domaćih recepata, tematskih kuharica i prirodnih melema, sudionici su stekli konkretne vještine izrade prirodne kozmetike i ljekovitih pripravaka. Naglasak je stavljen na smanjenje upotrebe kemikalija u svakodnevnom životu. Jedna od aktivnosti odnosila se na znanstvenu i povijesnu komponentu. Poseban segment rada obuhvatio je proučavanje poznatih znanstvenika našeg zavičaja koji su dali doprinos medicini i farmaciji. Analizom njihovog rada i otkrića, projekt je dobio snažnu edukativnu notu, povezujući lokalni identitet s općim razvojem znanosti o lijekovima. Projekt je pokazao da integracija tradicijskih znanja o ljekovitom bilju i povijesti medicine značajno doprinosi psihofizičkom zdravlju zaposlenika. Osim što su educirani o važnosti prevencije, sudionici su kroz timski rad ojačali međuljudske odnose, što je rezultiralo pozitivnijom radnom atmosferom i većom osviještenošću o važnosti očuvanja vlastitog zdravlja u školskom okruženju. Zdravlje učitelja sve se više prepoznaje kao važan dio šireg koncepta “Škola koje promiču zdravlje”, gdje se radi na unapređenju zdravlja svih unutar školske zajednice, uključujući i zaposlenike.
• Abstract (EN): This paper presents the results and progress of a school project aimed at improving employee health and well-being. Based on the fact that educators are exposed to high levels of stress, the project linked the preservation of local heritage with practical methods of self-help and disease prevention. Employees participated in fieldwork exploring medicinal plants, which encouraged physical activity and spending time in nature. The focus was on identifying and collecting indigenous plant species from our region. Through practical workshops on making homemade recipes, themed cookbooks and natural balms, participants gained concrete skills in making natural cosmetics and medicinal preparations. Emphasis was placed on reducing the use of chemicals in everyday life. One of the activities was related to the scientific and historical component. A special segment of the work included the study of famous scientists from our homeland who contributed to medicine and pharmacy. By analyzing their work and discoveries, the project gained a strong educational note, connecting local identity with the general development of pharmaceutical science. The project showed that the integration of traditional knowledge about medicinal plants and the history of medicine significantly contributes to the psychophysical health of employees. In addition to being educated about the importance of prevention, participants strengthened interpersonal relationships through teamwork, which resulted in a more positive work atmosphere and greater awareness of the importance of preserving one’s own health in a school environment. Teacher health is increasingly recognized as an important part of the broader concept of “Health-Promoting Schools”, which works to improve the health of everyone within the school community, including employees. Keywords: employee health, medicinal herbs, local heritage, natural balms, history of medicine, prevention. Uvod Zašto je važno promicanje zdravlja učitelja? Učitelji se često suočavaju s visokim razinama stresa, velikim opterećenjem i emocionalnim zahtjevima posla. Zanemarivanje vlastitog zdravlja može dovesti do: - sindroma izgaranja (burnout) koji utječe na motivaciju, učinkovitost i zadovoljstvo poslom, - povećanog broja bolovanja što remeti kontinuitet nastave, - lošijeg mentalnog zdravlja kao što su anksioznost, depresija i poteškoće s emocionalnom regulacijom. Promocija zdravlja učitelja Promocija zdravlja učitelja trebala bi biti sveobuhvatna i uključivati tri glavne dimenzije zdravlja: 1. Mentalno i emocionalno zdravlje Kako je ovo područje često najkritičnije za učitelje poželjne su edukacije o mentalnom zdravlju kroz radionice o upravljanju stresom, tehnikama opuštanja (mindfulness, meditacija) i prepoznavanju znakova izgaranja, tražiti ili pružati podršku, omogućiti pristup savjetovanju ili superviziji gdje mogu razgovarati o radnim izazovima. Supervizija je redoviti sastanak s kvalificiranim stručnjakom (psihologom ili savjetnikom) gdje učitelji mogu anonimno i sigurno razgovarati o emocionalno zahtjevnim situacijama s učenicima, roditeljima ili kolegama. Fokus je na emocionalnom rasterećenju, a ne na ocjenjivanju rada. Jačati otpornost (rezilijentnost) kroz programe za razvoj emocionalne inteligencije, osobnih vještina suočavanja s izazovima i održavanja pozitivnog pogleda kroz radionice koje pomažu učiteljima da bolje razumiju i upravljaju vlastitim emocijama, te da s više empatije i razumijevanja pristupaju teškim situacijama. Učitelje treba poticati da nastave učiti, razvijati nove vještine i tražiti izvore zadovoljstva izvan nastave, što doprinosi osjećaju samopouzdanja i kontrole. Poželjno je educirati se o važnosti odvajanja privatnog i poslovnog života, ne odgovarati na e-mailove izvan radnog vremena i znati reći ne prekomjernim zahtjevima. 2. Fizičko zdravlje i stil života Bolje životne navike izravno utječu na energiju i otpornost na stres. Stoga je važno promicati tjelesnu aktivnost kroz pauze za kretanje ili organiziranje zajedničkih sportskih aktivnosti, osigurati zdravije opcije u školskoj kantini/zbornici te edukacija o važnosti uravnotežene prehrane, uključiti savjetovanja i prilagodbe za pravilno sjedenje, korištenje glasa i držanje tijela. 3. Organizacijska kultura i radno okruženje Zdravlje učitelja ovisi i o tome kako je posao organiziran i kakva je atmosfera. Bilo bi poželjno smanjiti administrativno opterećenje tj. pojednostavniti birokratske zadatke koji ne doprinose izravno nastavi, razvijati međusobnu podršku unutar kolektiva te jasno izražavanje poštovanja i priznanja lokalne zajednice prema radu učitelja, omogućiti određene fleksibilnosti u radnom rasporedu i veću autonomiju u planiranju nastave kad god je to moguće, stvoriti jasne procedure za rješavanje sukoba i suočavanje s nasiljem (od strane učenika ili roditelja) kako bi se osiguralo sigurno i poticajno radno okruženje. Škole mogu provoditi razne aktivnosti: - “Dan za zdravlje učitelja”: Organiziranje radionica, predavanja ili wellness aktivnosti za zaposlenike. - Programi mentorstva: Stariji, iskusniji učitelji pružaju podršku novijima, olakšavajući im prilagodbu. - Redoviti “check-in” razgovori: Neformalni razgovori ravnateljstva ili stručne službe s učiteljima o njihovoj dobrobiti, ne samo o radnim rezultatima. - Prostor za odmor: Uređenje ugodnog i mirnog prostora u zbornici namijenjenog isključivo opuštanju i kratkom odmoru. Ravnatelji moraju biti edukativni modeli – promicati uravnotežen radni život, redovito verbalno izražavati zahvalnost i priznanje za rad učitelja te aktivno tražiti načine za smanjenje nepotrebnog opterećenja. Praktične mindfulness vježbe za učitelje Mindfulness, ili svjesna prisutnost, odnosi se na obraćanje namjerne pažnje na sadašnji trenutak, bez prosuđivanja. Nekoliko minuta ovih vježbi može značajno smanjiti stres i poboljšati fokus. Redovita primjena ovih jednostavnih vježbi pomaže učiteljima da ostanu emocionalno prisutni, smanjuju osjećaj preopterećenosti i poboljšavaju sposobnost regulacije vlastitih emocija. Vježba „3u“ (ukreni, udahni, uzemlji) Ova vježba traje samo 60 sekundi i idealna je za brzi “reset” između nastavnih sati. - Ukreni (30 sekundi): Fizički se okrenite od radnog stola, monitora ili ploče. Preusmjerite pažnju na tri stvari koje vidite u sobi (npr. prozor, biljka, slika) i imenujte ih u sebi. - Udahni (20 sekundi): Pažnju prebacite na svoje disanje. Duboko udahnite kroz nos, brojeći do četiri, zadržite dah jednu sekundu i polako izdahnite kroz usta, brojeći do šest. Ponovite tri puta. - Uzemlji (10 sekundi): Osjetite svoje tijelo. Obratite pažnju na dodir stopala s podom. Prisjetite se svog cilja ili namjere za idući sat i krenite dalje. Svjesnost “U Zoni” (tijekom nastave) Ovo je strategija za prepoznavanje stresa dok se događa, sprječavajući da eskalira. - Prepoznajte “Kuke”: Primijetite trenutke kada osjećate da Vas je “zakačio” stres (npr., učenik je nepristojan, tehnika ne radi, osjećate nestrpljenje). - Pauza “Mikro-disanja”: Umjesto automatske reakcije, zastanite na tri sekunde. Napravite jedan duboki udah i izdah. - Svjesna reakcija: Svjesno odaberite svoj idući korak. Možda to znači reći: “U redu, moram razmisliti o tome. Nastavit ćemo za minutu,” umjesto burne reakcije. Vježba Pijenja kave/čaja (za vrijeme odmora) Pretvorite rutinu u trenutak mira. - Miris: Uzmite šalicu u ruke. Umjesto da odmah pijete, usmjerite pažnju na miris napitka. Udišite polako i duboko nekoliko puta. - Toplina: Osjetite toplinu šalice u dlanovima. Primijetite kako se toplina širi. Ovaj jednostavan fizički osjet vraća Vas u sadašnjost. - Okus: Uzmite mali gutljaj. Zadržite ga na jeziku. Je li gorko, slatko, toplo? Obratite pažnju na teksturu i temperaturu dok gutate. Popijte ostatak šalice fokusirajući se samo na senzacije pijenja. Supervizija za učitelje: sustavna psihološka podrška Supervizija je oblik profesionalne podrške koja omogućuje učiteljima da razmisle o svojim profesionalnim iskustvima, posebno onima koja su emocionalno zahtjevna. Cilj nije ocjenjivanje ili administracija, već emocionalno rasterećenje i profesionalni razvoj. Supervizor je obično kvalificirani stručnjak s dodatnom edukacijom iz supervizije (psiholog, psihoterapeut ili socijalni pedagog). Supervizor je neutralan i nije zaposlenik škole, čime se osigurava neovisnost i povjerljivost. Najčešće se organizira kao grupna supervizija (6-10 učitelja/ stručnih suradnika) radi razmjene iskustava i osjećaja podrške kolega. Može biti i individualna. Povjerljivost je ključni element. Sve što se podijeli ostaje u grupi (osim situacija koje ugrožavaju život ili sigurnost, za koje vrijede zakonske obveze). Supervizija obično pokriva tri funkcije koje su vitalne za učiteljski posao: 1. Edukativna funkcija (Učiti iz iskustva) Analiziraju se složene situacije s učenicima (npr. problematično ponašanje, krize, nasilje) ili roditeljima. Raspravlja se o različitim pristupima i strategijama rješavanja problema. Cilj je unapređenje profesionalnih kompetencija i stjecanje novih uvida u uzroke ponašanja te metode intervencije. 2. Podržavajuća/emocionalna funkcija (rasterećenje) Učitelji dijele osjećaje frustracije, ljutnje, tjeskobe, bespomoćnosti ili tuge koje su doživjeli radeći s učenicima. Grupa služi kao “sigurno utočište” za izražavanje teških emocija. Cilj je prevencija izgaranja (burnout). Supervizija pomaže učiteljima da odvoje profesionalne emocije od osobnih te da uspostave zdravu granicu. 3. Menadžerska funkcija (osiguravanje kvalitete) Pomaže u refleksiji o vlastitoj ulozi i granicama odgovornosti unutar školskog sustava. Razjašnjavanje je li neki problem u nadležnosti učitelja, stručne službe, ravnateljstva ili vanjskih institucija. Cilj je poboljšanje organizacije posla, smanjenje osjećaja preplavljenosti i osiguravanje etičnosti i kvalitete rada. Supervizija i ostali programi dio su šireg nastojanja da se stvori podržavajuća školska kultura u kojoj se dobrobit učitelja smatra preduvjetom za uspjeh učenika. Razrada projekta „Ljekovito bilje zavičaja“ zahtijeva jasan hodogram aktivnosti kako bi se holistički pristup zaista osjetio u svakodnevici zaposlenika. Evo detaljnog prijedloga razrade projekta podijeljenog u logične faze: 1. Naziv i vizija projekta Puni naziv: Holistički pristup zdravlju zaposlenika kroz istraživanje i primjenu zavičajnog ljekovitog bilja. Moto: “Upoznaj svoj kraj, iscijeli svoj um.” Ciljna skupina: Svi zaposlenici škole (nastavno i nenastavno osoblje). 2. Faze provedbe projekta I. faza: “Povratak korijenima” (istraživanje i edukacija) Umjesto klasičnih predavanja, ova faza se fokusira na iskustveno učenje. Zavičajna detektiva: Podjela zaposlenika u timove koji istražuju specifičnu biljku (npr. kadulja, smilje, gospina trava, bazga). Povijesni kutak: Kratka istraživanja o lokalnim ljekarnicima ili narodnim lječiocima iz povijesti našeg kraja. Gostujuća predavanja: Pozivanje lokalnog travara ili farmakognosta za uvod u sigurno branje. II. faza: “Šumska kupka” (terenski rad) Glavni cilj je fizička aktivnost i stress relief: - Organizirani izleti: Odlazak na obližnje livade ili planine u vrijeme cvatnje određenog bilja. - Vježbe disanja u prirodi: Kratke sesije svjesnosti (mindfulness) dok se boravi na terenu. - Fotografski natječaj: Dokumentiranje biljaka u njihovom prirodnom staništu za budući herbarij. III. faza: “Laboratorij prirode” (praktične radionice) Ovo je srce projekta gdje teorija postaje opipljiv proizvod. - Radionica “Zlatna krema”: Izrada melema na bazi pčelinjeg voska i macerata koje su sami ubrali. Tea tasting (degustacija): Radionica miješanja čajnih mješavina za specifične probleme (npr. “čaj za smirenje nakon nastave” ili “imuno-bomba”). - Digitalna kuharica: Izrada PDF knjižice s receptima za tinkture, sirupe (npr. sirup od borovih iglica) i jela s ljekovitim biljem. 3. Holistički ishodi (što zaposlenici dobivaju?) Dimenzija zdravlja- aktivnost koja je potiče- dobitak za zaposlenika Fizičko- terenski rad i branje- povećana aktivnost, čišći zrak Mentalno- boravak u prirodi- smanjenje stresa i simptoma pregorijevanja Socijalno- zajedničko kuhanje i radionice- bolja povezanost kolektiva i neformalna podrška Intelektualno- proučavanje povijesti medicine- nova znanja i vještine samopomoći 4. Održivost i vidljivost Da projekt ne bi ostao samo na papiru, važno je osigurati njegovu prisutnost u školi: - Zavičajni ormarić zdravlja: U zbornici postavite kutak s čajevima koje su zaposlenici sami pripremili. - Izložba “Ljekoviti zavičaj”: Prezentacija rezultata (fotografije, melemi, herbarij) u holu škole povodom Dana škole ili Svjetskog dana zdravlja. - Poveznica s nastavom: Zaposlenici svoje novostečeno iskustvo mogu prenijeti učenicima kroz izvannastavne aktivnosti ili srodne predmete (biologija, kemija, povijest). 5. Evaluacija (mjerenje uspjeha) Na kraju projekta provodi se kratka “Check-up” anketa: 1. Je li se razina vašeg stresa smanjila tijekom terenskih aktivnosti? 2. Koliko često koristite prirodne pripravke koje smo izradili? 3. Osjećate li se povezanije s kolegama nakon zajedničkog rada? Zaključak Integriranim pristupom, u kojem se zdravlje ne percipira samo kao odsustvo bolesti već kao stanje potpune fizičke, psihičke i socijalne dobrobiti, škola postaje istinsko mjesto zdravog življenja, učenja i rada za sve svoje članove. Ukratko, ulaganje u mentalno zdravlje učitelja nije trošak, već investicija u stabilnost i kvalitetu cjelokupnog obrazovnog sustava.
• Ključne besede: zdravlje zaposlenika, ljekovito bilje, zavičajna baština, prirodni melemi, povijest medicine

Holistički razvoj djeteta izvan četiri zida

• Avtorji: RONČEVIĆ Danijela, FEKETE Andrea
  • RONČEVIĆ Danijela: Dječji vrtić Ploče, Ploče, Hrvaška
  • FEKETE Andrea: Dječji vrtić Ploče, Ploče, Hrvaška
• Knjiga: VVZ2026 — str. 212
• Vir: SRC-2026-09-30-023
• Jezik: hr
• Povzetek: Pitanje koje si svaki odgojitelj ponekad u svojoj praksi postavi jest potiče li svojim načinom rada u potpunosti razvoj svih djetetovih mogućnosti i osobina. Dijete za odgojitelja treba biti snažno i cjelovito biće koje svoje pune potencijale posjeduje već od rođenja. Kako bi ih maksimalno iskoristilo, potrebno je da raste i razvija se u poticajnoj okolini sa svim potrebnim uvjetima za čije su stvaranje najčešće zaduženi roditelji i odgojitelji. Odgojitelji, također, dijete vide kao jedinstvenu osobu, skup različitih socijalnih, emocionalnih, intelektualnih i fizičkih osobina. Osvrćući se na rapidan razvoj tehnologije i “krađu” djetetovog vremena provedenog vani, u suradnji s roditeljima, u jednoj vrtićkoj skupini stvoren je “vrtić” na otvorenom. Roditelji su prije realizacije upoznati sa važnošću i dobrobitima dječje igre na otvorenom koja omogućuje holistički razvoj djeteta. Igra u prirodnom okruženju omogućuje djetetu ispitivanje vlastitih sposobnosti i vještina. Dijete na taj način upoznaje sebe i svijet koji ga okružuje. Igra na otvorenom potiče njegovu maštu i kreativnost, obogaćuje i razvija sva njegova osjetila: dodir, miris, vid, njuh, sluh. Igrajući se vani, dijete postaje mali istraživač, graditelj, kreator i inovator. Kroz igru razmišlja, povezuje, zaključuje, rješava probleme, stječe nova motorička znanja i razvija brojne sposobnosti i vještine. Kroz igru također ostvaruje i interakciju s drugom djecom te se tako uči suradnji, toleranciji, komunikaciji, preuzimanju odgovornosti, pomaganju, dijeljenju, uvažavanju sebe, drugoga i prirode. Kroz ovaj projektni rad, može se prepoznati kako se sve navedeno razvilo u jednom malom područnom vrtiću, uz ideje odgojitelja, veliku podršku roditelja, i ono najbitnije, sve uz poticaje i interese djece iz skupine. Njihov prostor na otvorenom postao je njihov novi “vrtić”, a za odgojitelje prostor za cjelokupan razvoj svih djetetovih osobina i vještina, uz privilegiju boravka na svježem zraku. Ključne riječi : odgojitelj, dijete, cjeloviti razvoj, igra na otvorenom
• Abstract (EN): Every educator sometimes asks themselfs whether they are whether he fully encourages the development of all the child’s possibilities and qualities through his way of working. For an educator,a child should be regarded as a strong and complete individual with full potential from birth. To realise this potential, it is essentialfor the child to grow and develop in a stimulating environment with all necessary conditions, the creation of which is most often the responsibility of parents and educators. Educators also view the child as a unique person, comprising various social, emotional, intellectual and physical traits. Considering the rapid development of technology and its impact on reducing children‘s time spent outdoors, an outdoor “kindergarten” was established in one kindergarten group in cooperation with parents. Before implementation, parents were informed about the importance and benefits of children’s outdoor play, which supports the holistic development of the child. Playing in a natural environment allows the child to test their own abilities and skills. In this way, the child learns about themselves and the world around them. Outdoor play stimulates imagination and creativity, and enriches and develops all the senses:touch, smell, sight, smell, hearing… While playing outside, a child becomes a little explorer, builder, creator and innovator. Through play, the child thinks, makes connections, draw concluions, solves problems, acquires new motor skills and develops numerous abilities and skills. Through play,the child also interacts with other children and thus learns cooperation, tolerance, communication, responsibility, helping, sharing, and respect for themselves and others, and nature. This project work demonstrates how all these qualities developed in a small regional kindergarten, thanks to the ideas of educators, strog support from parents, and most importantly, the encouragement and interests of the children in the group.Their outdoor space has become their new “kindergarten”, and for educators it is a place for the overall development of all the child’s qualities and skills, with the added benefit of being in the fresh air.
• Key words (EN): educator, child, integral development, outdoor play

Holistički razvoj I inkluzivna praksa u programu jačanja socijalne kompetencije djece predškolske dobi

• Avtorji: KARAMAN Renata
  • KARAMAN Renata: DV Budućnost, Zagreb, Hrvaška
• Knjiga: VVZ2026 — str. 256
• Vir: SRC-2026-09-30-023
• Jezik: hr
• Povzetek: Predškolsko razdoblje predstavlja jedan od najintenzivnijih perioda u razvoju tijekom kojih dijete formira temeljne socio-emocionalne, komunikacijske, motoričke, kognitivne i vrijednosne kompetencije. U suvremenom odgojno-obrazovnom kontekstu naglasak se stavlja na holistički pristup, koji promatra dijete kao cjelovito biće s jedinstvenim razvojnim potrebama, te na inkluzivnu praksu, čiji je cilj osigurati jednaku dostupnost kvalitetnog odgoja i obrazovanja svoj djeci, bez obzira na individualne razlike. Upravo u predškolskoj dobi razvijaju se ključne socijalne kompetencije – sposobnosti koje omogućuju konstruktivnu interakciju s vršnjacima i odraslima, učinkovitu komunikaciju, empatiju, suradnju i rješavanje sukoba. Programi usmjereni na jačanje socijalnih vještina imaju posebno važnu ulogu u ranom i predškolskom odgoju jer doprinose emocionalnom blagostanju djece, pozitivnoj slici o sebi te dugoročnom uspjehu u školskom i društvenom okruženju. Program Budućko – jačanje socio-emocionalnih kompetencija koji provodimo već dugi niz godina s djecom predškolskog uzrasta ima za cilj osigurati svakom djetetu pravo na jednaku priliku za učenje i razvoj. Kroz deset radionica u mješovitom okruženju djeca sudjeluju u nizu aktivnosti, socijalnih igara koje ih osnažuju u suradnji s vršnjacima, postizanju psihološke otpornosti i nenasilnom rješavanju problema. Kvalitetno osmišljen program socijalnih vještina koji se temelji na holističkom pristupu i inkluzivnom okruženju potiče pozitivne odnose među djecom, razvija empatiju i suradnju te jača djetetovu sliku o sebi. Takvi programi grade temelje za uspjeh djeteta u školi i životu te doprinose stvaranju društva u kojem je različitost prihvaćena, a svaka osoba ima priliku za razvoj vlastitih potencijala. Ključne riječi: holistički razvoj, inkluzivna praksa, program, kompetencije, dijete
• Abstract (EN): The preschool period represents one of the most intensive stages of development during which a child forms basic socio-emotional, communicative, motor, cognitive and values-based competencies. In the contemporary educational context, emphasis is placed on a holistic approach, which views the child as a whole being with unique developmental needs, as well as on inclusive practice, which seeks to ensure equal access to quality upbringing and education for all children, regardless of individual differences. It is at preschool age that key social competencies are developed – skills and abilities that enable constructive interaction with peers and adults, effective communication, empathy, cooperation and conflict resolution. Programmes aimed at strengthening social skills play a particularly important role in early and preschool education because they contribute to children’s emotional well-being, positive self-image, and long-term success in school and social environments. The Budućko - socio-emotional competencies strengthening programme, which we have been implementing with preschool-aged children for many years, aims to ensure every child’s right to an equal opportunity for learning and development. Through workshops conducted in a mixed environment, children participate in a series of activities and social games that empower them to collaborate with peers, build psychological resilience, and develop non-violent problem-solving skills. A well-designed social skills strengthening programme, based on a holistic approach and an inclusive environment, fosters positive relationships among children, develops empathy and cooperation, and strengthens the child’s self-image. Such programmes lay the foundation for a child’s success in school and later life, while also contributing to the development of a society in which diversity is embraced and every individual has the opportunity to realise their full potential.
• Key words (EN): holistic development, inclusive practice, programme, competencies, child

Holistički razvoj predškolskog djeteta prema učenju marije montessori

• Avtorji: DROŽĐAN Danijela, TUDIĆ DOKMAN Anamarija
  • DROŽĐAN Danijela: DV Šegrt Hlapić, Hrvaška
  • TUDIĆ DOKMAN Anamarija: DV Šegrt Hlapić, Hrvaška
• Knjiga: VVZ2026 — str. 315
• Vir: SRC-2026-09-30-023
• Jezik: hr
• Povzetek: Cjeloviti razvoj djeteta doprinosi holistički pristup koji omogućuju raznolike vježbe za poticanje samostalnost. U odgojno obrazovnom radu djeca pomoću ponuđenih poticaja razvijaju samostalnost, razvoj govora i jezika, matematičko mišljenje, spoznaju. o svijetu koji nas okružuje. Kroz navedeno izlaganje prikazat ćemo prikaz rada boravaka djece u aktivnosti.
• Abstract (EN): The holistic development of a child contributes to a holistic approach that enables diverse exercises to encourage independence. In educational visual arts, children develop independence, speech and language development, mathematical thinking, and cognition with the help of the incentives offered. about the world that surrounds us. Through the aforementioned exposition, we will demonstrate the children’s love of staying in activities.

Holistična uporaba alternativnega učenja na področju jezika sodobnem v vrtcu

• Avtorji: ŽNIDARŠIČ Martina
  • ŽNIDARŠIČ Martina: Vrtec Najdihojca, Ljubljana
• Knjiga: VVZ2018 — str. 112
• Vir: SRC-2026-09-30-015
• Jezik: sl
• Povzetek: Namen strokovnega prispevka je osvetliti pomen jezikovne vzgoje v predšolskem obdobju, natančneje književne vzgoje v vrtcu za razvoj otrokovega govora. Preučiti želimo empirične rezultate raziskav o pomenu skupnega branja vzgojitelja in otrok v vrtcu predvsem z vidika spodbujanja otrokovega govora v obdobju malčka in zgodnjega otroštva. Ker ima otrokova govorna kompetentnost pomembno vlogo tako pri otrokovem učinkovitem sporazumevanju z drugimi kot tudi kasneje pri otrokovem učnem uspehu v šoli, je pomembno razumeti, kateri so pomembni dejavniki otrokovega govornega razvoja. Zato nas je zanimalo kakšen je pomen skupnega branja v vrtcu za razvoj otrokovega govora, hkrati pa to povezati s holistično uporabo alternativnega učenja na področju jezika v vrtcu. Rezultati raziskav kažejo, da je simbolno bogato okolje, ki otroka spodbuja k izražanju svojih misli spodbuden dejavnik otrokovega govornega razvoja. Obdobja dojenčka, malčka in zgodnjega otroštva predstavljajo občutljiva obdobja za razvoj govora in za otroke, vključene v vrtec, skupno branje vzgojitelja z otroki predstavlja pomemben dejavnik govornega razvoja. Tako lahko izpostavimo, da se mora vzgojitelj zavedati pomembnosti skupnega branja z otroki, hkrati pa mora biti pozoren na značilnosti lastne komunikacije z otroki med različnimi dejavnostmi predšolskega kurikuluma, tako uresničuje, zagotavlja področja kakovosti v vrtcu. Holistični pristop uporabe alternativnega učenja na področju jezika v vrtcu, je del razvijanja kakovostne pedagoške prakse. Zagotovo je velik izziv vsakega vzgojitelja, kako »prevesti« znanje in spretnosti, ki jih zahteva kurikulum, v učne dejavnosti, ki otroka dejavno vključujejo ter so povezane z različnimi razvojnimi področji.
• Ključne besede: skupno branje, vrtec, otrokov govorni razvoj, razvoj besednjaka

Holistična Vadba

• Avtorji: PITAMIC Jasna
  • PITAMIC Jasna: OŠ Dušana Flisa Hoče
• Knjiga: PZ2018 — str. 279
• Vir: SRC-2026-10-06-003
• Jezik: sl
• Povzetek: Novodobni način življenja ter stres, ki ga učitelji zaradi najrazličnejših dejavnikov doživljamo na delovnem mestu, terja svoj davek. Ob lastnem slabem počutju in prvih simptomih izgorelosti sem posegla po kombinaciji vadbe, ki jo imenujem holistična - celostna. Gre za kombinacijo gibanja in dejavnosti, ki je sestavljeno iz različnih temeljnih naukov (energijska medicina, možganska telovadba, joga ter EFT). Vaje izvajam vsak dan, praviloma zjutraj. Ob tem se umirjam, krepim imunski sistem, ohranjam pozitivni odnos do sebe in svojega telesa, hkrati pa tudi razvijam gibalne kompetence, povečujem umske sposobnosti ter izboljšujem koncentracijo.
• Ključne besede: holistična vadba, energijska medicina, tapkanje

Holistični pristop in vloga svetovalne službe v predšolskem obodbju

• Avtorji: KOZMUS Urška
  • KOZMUS Urška: Vrtec Ciciban Sevnica, Slovenija
• Knjiga: VVZ2026 — str. 71
• Vir: SRC-2026-09-30-023
• Jezik: sl
• Povzetek: Namen prispevka je predstaviti teoretična izhodišča holističnega pristopa ter logoterapije in logopedagogike v vzgoji in izobraževanju ter njihov pomen v sodobnem času in okolju, v katera odraščajo naši otroci. V nadaljevanju predstavim vlogo svetovalne službe pri vzpostavljanju celostnega in holističnega pristopa v vrtcu na primerih iz lastne prakse. Izpostavim problematiko pretirane in neustrezne uporabe zaslonskih naprav, ki otroke in družbo na sploh oddaljuje drug od drugega in od samega sebe. Kot primer dobre prakse predstavim jogo za otroke kot dejavnost preko katere krepimo vse dimenzije posameznikovega razvoja in obstoja. Ključne besede: holistični pristop, logoterapija, predšolsko obdobje, svetovalna služba, zaslonske naprave, duševno zdravje, joga za otroke
• Abstract (EN): The purpose of the article is to present the theoretical foundations of the holistic approach and logotherapy and logopedagogy in education and their importance in modern times and the environment in which our children grow up. In the following, I present the role of the counselling service in establishing a comprehensive and holistic approach in kindergarten using examples from my own practice. I highlight the problem of excessive and inappropriate use of screens, which distance children and society in general from each other and from themselves. As an example of good practice, I present yoga for children as an activity through which we strengthen all dimensions of an individual’s development and existence.
• Key words (EN): holistični pristop, logoterapija, predšolsko obdobje, svetovalna služba, zaslonske naprave, duševno zdravje

Holistični pristop k razvoju predšolskega otroka skozi glasbo

• Avtorji: URANIČ Tanja
  • URANIČ Tanja: Osnovna šola Naklo, Vrtec Jelka, Slovenija
• Knjiga: VVZ2026 — str. 149
• Vir: SRC-2026-09-30-023
• Jezik: sl
• Povzetek: Prispevek obravnava vlogo glasbe v predšolskem obdobju kot učinkovito sredstvo za celostni razvoj otroka. Predšolsko obdobje je razvojno najintenzivnejše, saj se oblikujejo temeljne kognitivne, gibalne, jezikovne, čustvene in socialne sposobnosti. Glasba omogoča naravno povezovanje teh področij, ker spodbuja gibanje, poslušanje, izražanje čustev in sodelovanje v skupini. Z glasbenimi dejavnostmi otroci razvijajo ritem, melodijo, pozornost in spomin ter bogatijo besedni zaklad. Hkrati glasba krepi psihomotorični razvoj, koordinacijo in orientacijo v prostoru. Poseben pomen ima holistični pristop, ki glasbo vključuje v vsakodnevne dejavnosti vrtca in rutine otrok. Glasba tako ni le umetniško področje, temveč pomembno pedagoško orodje za podporo celostnemu razvoju predšolskega otroka. Dolgoročno redno glasbeno udejstvovanje prispeva k večji ustvarjalnosti, samozaupanju in socialni povezanosti ter postavlja trdne temelje za uspešno učenje in osebnostno rast v kasnejšem obdobju otroštva in šolanja nasploh kasneje. Ključne besede: predšolski otrok, glasba, holistični pristop, celostni razvoj, glasbene dejavnosti
• Abstract (EN): The paper discusses the role of music in early childhood as an effective means of supporting the holistic development of the child. Early childhood is the most developmentally intensive period, during which fundamental cognitive, motor, linguistic, emotional, and social abilities are formed. Music enables a natural integration of these domains, as it encourages movement, listening, emotional expression, and group cooperation. Through musical activities, children develop a sense of rhythm and melody, improve attention and memory, and enrich their vocabulary. At the same time, music supports psychomotor development, coordination, and spatial orientation. Particular emphasis is placed on a holistic approach that integrates music into everyday preschool activities and routines. Music is therefore not only an artistic activity but also an important educational tool that supports the child’s overall development and contributes to creativity, self-confidence, and social connectedness in later life.
• Key words (EN): preschool child, music, holistic approach, holistic development, musical activities

Holistični pristop v vrtcu za otroka z govorno-jezikovnimi težavami

• Avtorji: SOLMAN Lana
  • SOLMAN Lana: VIZ OŠ Rogatec – enota vrtec, Slovenija
• Knjiga: VVZ2026 — str. 174
• Vir: SRC-2026-09-30-023
• Jezik: sl
• Povzetek: Holistični pristop obravnava otroka kot celoto, saj upošteva vse vidike njegovega razvoja kot so telesni, čustveni, socialni, duševni, duhovni in kognitivni razvoj. Otrok z govorno-jezikovnimi težavami ni opredeljen le skozi svoje težave; enako pomembna so njegova močna področja, osebnost, interesi in zmožnosti. Zato je podpora otroku usmerjena širše in ne samo v razvoj govora. Pomembni so tudi občutek varnosti, samozavest in socialna vključenost. V praksi to pomeni, da strokovne delavke v oddelku ter vzgojiteljica za zgodnjo obravnavo pri individualnem delu uporabljamo raznolike, prilagojene didaktične in pedagoške pristope. Med njimi so počasnejši in jasnejši govor, poenostavljena in strukturirana navodila, uporaba slikovnega gradiva in kartic, vključevanje igre, glasbe, gibanja ter pripovedovanja. Dejavnosti so prilagojene otrokovi ravni razumevanja in njegovim interesom. Tako otroku omogočamo lažje sodelovanje in večjo aktivnost. Svoje potrebe in odzive lahko pokaže z neverbalno komunikacijo, gibanjem, ustvarjanjem ali skozi igro. Pri tem je zelo uporabna tudi igra z lutkami. Več načinov izražanja zmanjšuje otrokovo stisko in mu daje občutek uspeha. Zelo pomembno je sodelovanje med vrtcem, družino in strokovnjaki. V vrtcu si prizadevamo za skupne cilje doma in v vrtcu. Staršem posredujemo predloge za igro in preproste govorne vaje za domače okolje. Otroka redno spremljamo in vrednotimo njegov napredek. Po potrebi prilagoditve tudi spremenimo. Ključ za otrokov celostni razvoj in napredek na govorno-jezikovnem področju je redna komunikacija med vsemi vključenimi. O opažanjih in napredku se pogovarjamo in jih tudi zapisujemo. Tako lahko otroku zagotovimo ustrezno in usklajeno podporo. Ključne besede: holistični pristop, otrok z govorno-jezikovnimi težavami, prilagojeni didaktični in pedagoški pristopi
• Abstract (EN): The holistic approach treats the child as a whole, considering all aspects of their development, such as physical, emotional, social, mental, spiritual, and cognitive development. A child with speech and language difficulties is not defined solely by their difficulties; their strengths, personality, interests, and abilities are equally important. Therefore, support for the child is broader in scope and not limited to speech development. A sense of security, self-confidence, and social inclusion are also important. In practice, this means that the professional staff in the group and the early intervention teacher use a variety of adapted didactic and pedagogical approaches in their individual work. These include slower and clearer speech, simplified and structured instructions, the use of visual aids and cards, and the incorporation of games, music, movement, and storytelling. Activities are tailored to the child’s level of understanding and interests. This makes it easier for the child to participate and be more active. They can express their needs and responses through nonverbal communication, movement, creativity, or play. Puppet play is also very useful in this regard. Multiple modes of expression reduce the child’s distress and give them a sense of accomplishment. Cooperation between the kindergarten, family, and professionals is very important. At the kindergarten, we strive for common goals at home and at the kindergarten. We provide parents with suggestions for games and simple speech exercises for the home environment. We regularly monitor the child and evaluate their progress.
• Key words (EN): holistični pristop, otrok z govorno-jezikovnimi težavami

Holistični pristop vrtca na sprejem otrok s težavami v razvoju

• Avtorji: JEREB Nives
  • JEREB Nives: Vrtec Jarše, Ljubljana, Slovenija
• Knjiga: VVZ2026 — str. 117
• Vir: SRC-2026-09-30-023
• Jezik: sl
• Povzetek: V prispevku preučujemo, kako je vrtec kot celota pripravljen na sprejem in delo z otroki s težavami v razvoju ter kako zagotavlja pogoje za njihov optimalen razvoj in vključevanje. V prvem delu prispevka pojasnimo, kaj otrok z že identificiranimi težavami pridobi v okviru centrov za zgodnjo obravnavo, vključno z multidisciplinarnim spremljanjem, strokovno presojo otrokovega razvoja, identifikacijo njegovih močnih in šibkih področij ter pripravo načrta pomoči družini ali zapisnika multidisciplinarnega tima. Drugi del prispevka se osredotoča na pregled delovanja vrtca kot celote, ki zajemajo zagotavljanje organizacijskih in prostorskih prilagoditev, uporabe ustreznih pripomočkov ter izvajanje dodatne strokovne pomoči pred vključitvijo in med vključevanjem otroka v redni vzgojno-izobraževalni program. Posebno pozornost namenjamo vlogi različnih strokovnih delavcev vrtca - ravnatelja, svetovalne službe, vzgojiteljev, pomočnic vzgojiteljev in izvajalcev dodatne strokovne pomoči - ter njihovemu timskemu sodelovanju pri načrtovanju, izvajanju in spremljanju otrokovega napredka. V prispevku poudarjamo pomen celostnega pristopa vrtca, ki omogoča zagotavljanje ustreznih pripomočkov, prilagoditev in strokovne podpore, kar je ključno za uspešno vključitev otrok s posebnimi potrebami v skupino ter za spodbujanje njihove samostojnosti, socialnih veščin ter enakovrednega sodelovanja v vzgojno-izobraževalnem okolju. Ključne besede: predšolski otrok, težave v razvoju, predšolski program, prilagoditve, dodatna strokovna pomoč
• Abstract (EN): This article examines how a nursery, as an entire institution, is prepared to receive and work with children with developmental difficulties and how it provides conditions for their optimal development and inclusion. The first part of the article explains what a child with already identified developmental challenges gains through early intervention centers, including multidisciplinary monitoring, professional assessment of the child’s development, identification of strengths and weaknesses, and the preparation of a family support plan or a multidisciplinary team report. The second part focuses on the overall functioning of the nursery, including the provision of organizational and spatial adaptations, the use of appropriate aids, and the implementation of additional professional support both before and during the child’s integration into the regular educational program. Special attention is given to the roles of various nursery professionals - principals, counseling staff, teachers, teacher assistants, and providers of additional professional support - and their teamwork in planning, implementing, and monitoring the child’s progress. The article emphasizes the importance of a holistic approach by the nursery, which ensures the provision of suitable aids, adjustments, and professional support. This approach is crucial for the successful inclusion of children with special needs into the group and for promoting their independence, social skills, and equitable participation in the educational environment.
• Key words (EN): predšolski otrok, težave v razvoju, predšolski program, prilagoditve

Holistični razvoj otroka skozi preproste trajnostne prakse v vrtcu

• Avtorji: MARTINČIČ Maja
  • MARTINČIČ Maja: OŠ Mirna, Vrtec Deteljica
• Knjiga: VVZ2026 — str. 105
• Vir: SRC-2026-09-30-023
• Jezik: sl
• Povzetek: Prispevek opisuje vključevanje preprostih trajnostnih praks v vzgojno-izobraževalni proces in njihov vpliv na izbrane vidike razvoja otrok v zgodnjem otroštvu. Osrednja tema naših dejavnosti je bilo sušenje oblačil na zraku, ki smo jo nadgradili z naravoslovnimi eksperimenti in opazovanjem. Otroci so opazovali vpliv vetra, sonca in temperature na oblačila, izdelovali vetrnice in raziskovali, kdo vse suši oblačila na zraku v lokalnem okolju. Starši so doma sušili oblačila na zraku in prinesli trajnostne vrečke za oblačila, kar je omogočilo prenos trajnostnih vrednot v družinsko okolje. Izkušnje so prispevale k razvoju motoričnih, kognitivnih, socialnih in čustvenih kompetenc otrok ter spodbujale radovednost, samostojnost, sodelovanje in odgovorno ravnanje z naravnimi viri. Dejavnosti bi bilo mogoče povezati tudi v projekt, z vključevanjem otrok v načrtovanje in dokumentiranje. Ključne besede: holistični razvoj, trajnostne prakse, predšolski otrok, izkustveno učenje, sodelovanje s starši
• Abstract (EN): The article describes the integration of simple sustainable practices into the educational process and their impact on selected aspects of child development in early childhood. The main theme of the activities was air-drying clothes, which was complemented by science experiments and observations. Children observed the effects of wind, sun, and temperature on clothes, made windmills, and explored who dries clothes outdoors in the local environment. At home, parents also air-dried clothes and provided sustainable cloth bags, reinforcing the transfer of sustainability values to the family environment. These experiences contributed to the development of children’s motor, cognitive, social, and emotional skills and promoted curiosity, autonomy, cooperation, and responsible environmental behavior. The activities could be further developed into a project, involving children in planning and documentation.
• Key words (EN): holistični razvoj, trajnostne prakse, predšolski otrok, izkustveno učenje

Holistični razvoj predšolskega otroka in vloga gozdne pedagogike

• Avtorji: POTRČ Janja
  • POTRČ Janja: Vrtec Škratek Svit Vodice, Slovenija
• Knjiga: VVZ2026 — str. 87
• Vir: SRC-2026-09-30-023
• Jezik: sl
• Povzetek: Holistični razvoj predšolskega otroka temelji na celostnem razumevanju otrokovih telesnih, kognitivnih, čustvenih, socialnih in moralnih razsežnosti. V sodobnem času, zaznamovanem z urbanizacijo, digitalizacijo in zmanjšanim stikom otrok z naravnim okoljem, postaja iskanje pedagoških pristopov, ki omogočajo kakovosten celostni razvoj, vse pomembnejše. Gozdna pedagogika predstavlja pedagoški pristop, ki temelji na učenju v naravnem okolju, predvsem v gozdu, in otroku omogoča izkustveno učenje skozi igro, gibanje in raziskovanje. Prispevek obravnava teoretična izhodišča holističnega razvoja predšolskega otroka ter osvetljuje vlogo gozdne pedagogike kot učinkovitega podpornega okolja za celostni razvoj. Poseben poudarek je namenjen primerom dobre prakse iz našega vrtca, ki kažejo, kako lahko gozdna pedagogika prispeva k razvoju gibalnih sposobnosti, socialnih kompetenc, čustvene stabilnosti ter okoljske zavesti otrok. Prispevek temelji na analizi strokovne literature in pedagoške prakse ter poudarja pomen sistematičnega vključevanja učenja v naravi v predšolski vzgoji. Ključne besede: holistični razvoj, predšolski otrok, gozdna pedagogika, učenje v naravi, trajnostna vzgoja
• Abstract (EN): Holistic development of preschool children is based on a comprehensive understanding of their physical, cognitive, emotional, social and moral dimensions. In contemporary society, characterized by urbanization, digitalization and reduced contact with nature, there is a growing need for educational approaches that support children’s overall development. Forest pedagogy represents an educational approach grounded in learning within natural environments, particularly forests and enables experiential learning through play, movement and exploration. This paper presents the theoretical foundations of holistic child development and highlights the role of forest pedagogy as an effective supportive environment for comprehiensive development. Special attention is given to examples of good practice from our kindergarten, demonstrating how forest pedagogy contributes to the development of motor skills, social competencies, emotional well-being and environmental awarenwss. The paper is based on an analysis of professional literature and pedagogical practice and emphasizes the importance of systematically integrating outdoor learning into early childhood education. Kaywords: holistic development, preschool child, forest pedagogy, outdoor learning, substainability educatin

Holistični razvoj predšolskega otroka v prenovljenem kurikulumu za vrtce

• Avtorji: TOPLAK PRIMC Maja
  • TOPLAK PRIMC Maja: OŠ Šmartno, Vrtec Ciciban, Slovenija
• Knjiga: VVZ2026 — str. 108
• Vir: SRC-2026-09-30-023
• Jezik: sl
• Povzetek: Prispevek obravnava pomen in vlogo holističnega razvoja predšolskega otroka v okviru prenovljenega Kurikuluma za vrtce (2025). Dokument predstavlja temeljni nacionalni program predšolske vzgoje, ki izhaja iz pravic otrok, zapisanih v Konvenciji o otrokovih pravicah (1989), ter poudarja načelo enakih možnosti, individualizacije in spodbujanja dobrobiti vseh otrok. V teoretičnem delu prispevek opredeljuje pojem holističnega razvoja v kontekstu zgodnjega otroštva in ga utemeljuje z izhodišči humanističnih ter razvojno-psiholoških teorij (Maslow, Rogers, Piaget, Vygotsky, Bronfenbrenner). Nadalje prikazuje, kako prenovljeni kurikulum s štirinajstimi načeli – med katerimi so posebej pomembna načela celostnega razvoja, aktivnega učenja, spodbujanja komunikacije in vključenosti – uresničuje celovit pristop k razvoju otroka. V empiričnem delu prispevek vključuje kratko raziskavo med vzgojitelji (13), zaposlenimi v Vrtcu Ciciban, Šmartno pri Litiji, ki razkriva, da ti pojem holističnega pristopa najpogosteje povezujejo z otrokovo vsestranskostjo, razvojem vrednot, dobrim počutjem, … Sklepno je poudarjeno, da prenovljeni kurikulum vzpostavlja okvir za razvoj otroka kot celostnega bitja in da udejanjanje tega pristopa v praksi zahteva stalno strokovno refleksijo ter spremljanje. Ključne besede: holistični razvoj; predšolski otrok; Kurikulum za vrtce; dobro počutje; zgodnje otroštvo; učenje predšolskih otrok
• Abstract (EN): The paper discusses the significance and role of the holistic development of preschool children within the framework of the renewed Kurikulum za vrtce (2025). This document represents the fundamental national programme for early childhood education in Slovenia. It is based on the values and rights of children as outlined in the Convention on the Rights of the Child (1989) and emphasises the principles of equal opportunities, individualisation, and the promotion of every child’s well-being. In the theoretical part, the paper defines the concept of holistic development in the context of early childhood and grounds it in humanistic and developmental-psychological theories (Maslow, Rogers, Piaget, Vygotsky, Bronfenbrenner). Furthermore, it presents how the renewed curriculum with fourteen principles – among which the principles of holistic development, active learning, and the promotion of communication and inclusion are particularly important– embodies a comprehensive approach to child development. The empirical part includes a small-scale survey among 13 preschool teachers employed at Vrtec Ciciban, Šmartno pri Litiji. The findings show that educators most frequently associate the concept of a holistic approach with children’s versatility, value development, and overall well-being. In conclusion, the paper highlights that the renewed curriculum provides a framework for the development of the child as a whole being, while the implementation of this approach in practice requires continuous professional reflection and systematic evaluation.
• Key words (EN): holistic development, preschool child, Kindergarten Curriculum, well-being, early childhood, preschool learning

Holistični razvoj predšolskega otroka: pristopi in izkušnje pri celostni podpori gibalno-oviranemu otroku

• Avtorji: JERANT Mateja
  • JERANT Mateja: Vrtec Litija, Slovenija
• Knjiga: VVZ2026 — str. 127
• Vir: SRC-2026-09-30-023
• Jezik: sl
• Povzetek: Holistični pristopi v predšolski vzgoji poudarjajo povezanost gibalnega, kognitivnega, socialnega in čustvenega razvoja otroka. V prispevku je predstavljen primer deklice z genetsko boleznijo in gibalno oviranostjo, vključene v kombiniran oddelek otrok, starih od 2 do 4 let. Deklica uporablja opornice, ima delno zmanjšano vidno polje in potrebuje stalno prisotnost spremljevalke. Opisani so potek vključevanja, prilagoditve okolja, ključni izzivi ter napredek v dveh letih vrtčevskega bivanja. Analiza temelji na holističnem pristopu, ki združuje prilagoditve prostora, podporo gibalnemu in kognitivnemu razvoju, senzorno regulacijo ter spodbujanje socialnih veščin. Poseben poudarek je namenjen sodelovanju z delovno terapevtko ter medsebojni komunikaciji strokovnih delavcev in staršev. Prikazano je, kako celostna podpora omogoča napredek na vseh razvojnih področjih, krepi samostojnost ter spodbuja občutek kompetentnosti in pripadnosti. Prispevek ponuja praktične smernice, uporabne v vsakdanjem vrtčevskem okolju. Ključne besede: holistični pristop, gibalna oviranost, vključevanje, predšolski otrok, prilagoditve
• Abstract (EN): Holistic approaches in early childhood education emphasize the interconnectedness of motor, cognitive, social, and emotional development. This paper presents a case study of a preschool girl with a genetic disorder and motor disability enrolled in a mixed-age classroom for children aged 2 to 4 years. The child uses orthoses, has partial visual field limitation, and requires continuous support from a teaching assistant. The paper describes the process of inclusion, environmental adaptations, key challenges, and developmental progress over two years of kindergarten attendance. The analysis is based on a holistic approach combining environmental adaptations, support for motor and cognitive development, sensory regulation, and the promotion of social skills. Particular emphasis is placed on collaboration with the occupational therapist and ongoing communication among educators and parents. The case demonstrates how comprehensive support promotes progress across developmental domains, enhances independence, and strengthens a sense of competence and belonging. The paper offers practical recommendations for daily kindergarten practice.
• Key words (EN): holistični pristop, gibalna oviranost, vključevanje, predšolski otrok

Holistični razvoj pri delu s predšolskim otrokom v prilagojenem programu

• Avtorji: ROZMAN Maruša
  • ROZMAN Maruša: Kranjski vrtci, Kranj, Slovenija
• Knjiga: VVZ2026 — str. 185
• Vir: SRC-2026-09-30-023
• Jezik: sl
• Povzetek: V predstavitvi bom predstavila, kako sem v praksi uporabila celostni pristop k razvoju pri delu s predšolskim otrokom s posebnimi potrebami. Pri aktivnostih sem upoštevala vključenost holističnega razvoja, ki zajema fizični, kognitivni, jezikovni, socialni, čustveni, moralni in ustvarjalni razvoj otrok. Predstavljam primere aktivnosti in evalvacijo uresničevanja holističnega pristopa: Socialne igre v prilagojenem programu predšolske vzgoje: pri delu pogosto načrtujemo aktivnosti, pri katerem otroci izvajajo nalogo in prispevajo k skupnem cilju. Aktivnosti obogatim s senzorno ali gibalno aktivnostjo, ki jo morajo otroci ob tem izvesti. Naslovi aktivnosti: Postavljanje gosenice, Postavimo smrečico, Napolnimo posodo, Postavimo stolp. Inkluzija in povezovanje z redno skupino vrtca: različne oblike sodelovanja za zagotavljanje boljšega inkluzivnega okolja: individualno prehajanje, skupno druženje, obiski v naši skupini, skupni sprehodi. Holistični pristop pri načrtovanju in izvedbi dejavnosti v prilagojenem programu: ko si postavljamo cilje za aktivnosti, ki si jih zadamo pri otroku in skupini otrok, se ne osredotočamo le na fizični razvoj otroka, temveč razmišljamo o tem, kako bomo pri dejavnosti razvijali tudi kognitivni, socialni, jezikovni, čustveni, moralni in ustvarjalni razvoj otroka. V zaključku povzemam opažanja in evalvacijo aktivnosti, ki upoštevajo holistični razvoj predšolskega otroka v prilagojenem programu predšolske vzgoje in kako otroci sprejemajo tovrstne aktivnosti. Ključne besede: Holistični pristop, aktivnosti, prilagojen program, inkluzija, načrtovanje
• Abstract (EN): In the presentation, I will demonstrate how I applied a holistic approach to development in practice when working with a preschool child with special needs. In the activities, I considered the inclusion of holistic development, which encompasses children’s physical, cognitive, language, social, emotional, moral, and creative development. I present examples of activities and an evaluation of the implementation of the holistic approach: Social games in an adapted preschool education program: In our work, we often plan activities in which children carry out a task and contribute to a common goal. I enrich these activities with sensory or movement-based tasks that children must perform alongside the main activity. Titles of activities include: Building a Caterpillar, Let’s Build a Little Tree, Filling the Container, Building a Tower. Inclusion and collaboration with the regular kindergarten group: Various forms of cooperation are used to ensure a better inclusive environment, such as individual transitions, shared social activities, visits to our group, and joint walks. A holistic approach to planning and implementing activities in the adapted program: When setting goals for activities planned for an individual child or a group of children, we do not focus solely on the child’s physical development. Instead, we also consider how the activity will promote the child’s cognitive, social, language, emotional, moral, and creative development. In the conclusion, I summarize observations and the evaluation of activities that support the holistic development of a preschool child in an adapted preschool education program, as well as how children respond to such activities.
• Key words (EN): Holistic approach, activities, adapted program, inclusion, planning

Homo Sapiens Online

• Avtorji: JAGNJIĆ Narcisa
  • JAGNJIĆ Narcisa: DV Grigora Viteza, Zagreb, Hrvatska
• Knjiga: IP2025 — str. 696
• Vir: SRC-2026-10-07-003
• Jezik: hr
• Povzetek: Socijalno učenje je neophodno za ljudsku evoluciju. Da bi se postiglo takvo učenje, potrebni su kulturni procesi koji pokreću razvoj aktivne nastave i međugeneracijskog prijenosa i akumulacije znanja. Razumijevanje načina na koji su se takvi sustavi i procesi razvijali dugo vremena neophodno je za naše razumijevanje ljudske evolucije. Identifikacija aktivnosti učenja i uloga digitalnih tehnologija presudna je za način na koji možemo bolje razumjeti kreiranje boljih obrazovnih ishoda učenja djece. Digitalna tehnologija je sigurno promijenila način na koji živimo i bez sumnje, ima važnu ulogu u svim sferama života. Digitalne tehnologije su revolucionirale područje odgoja i obrazovanja. Važnost digitalnih tehnologija u odgoju i obrazovanju ne može se zanemariti. U radu je prikazan evolucijski proces socijalnog učenja te razvoj digitalnih tehnologija implementiranim u odgoj i obrazovanje, za bolje razumijevanje evolucijske pozadine kako bismo otkrili brojne elemente koji mogu utjecati na učenje i mogu se koristiti u svrhu poboljšanja odgoja i obrazovanja.
• Abstract (EN): Social learning is essential for human evolution. To achieve such learning, cultural processes are requried that drive the development of active teaching and intergenerational transmission and accumulation of knowledge. Understanding how such systems and processes have developed over a long period of time is essential for our understanding of human evolution. Identifying learning activities and the role of digital technologies is crucial for how we can better understand the creation of better educational outcomes for children. Digital technology has certainly changed the way we live and, without a doubt, plays an important role in all spheres of life. Digital technologies have revolutionized the field of education. The importance of digital technologies in education cannot be ignored. The paper presents the evolutionary process of social learning and the development of digital technologies implemented in education, for a better understanding of the evolutionary background in order to discover numerous elements that can influence learning and can be used to improve education.
• Key words (EN): evolucija, digitalne tehnologije, teorija ekoloških sustava HOMO SAPIENS ONLINE

How can Children Become Critical Information Processors and Active Learners?

• Avtorji: EGMOND Frum van
  • EGMOND Frum van: De Noordwijkse Methode, Nizozemska
• Knjiga: IP2023 — str. 8
• Vir: SRC-2026-10-07-001
• Jezik: en
• Abstract (EN): In a world where you can find information everywhere, it becomes more and more important to be able to evaluate this information to find relevant and trustworthy knowledge. Frum van Egmond is education designer and psychologist. During this lecture she will explain how to integrate learning questions to enhance deep learning in your classroom. For this, we use the Thinking Bubbles. You can use the questions of the Thinking Bubbles when you read texts or watch information videos with the children. Frum van Egmond will explain how you can apply the Thinking Bubbles in your classroom. She will make a connection with active learning. This helps the students to apply their questions into active and meaningfull assignments.

How can we change education for the future?

• Avtorji: EGMUND Frum van
  • EGMUND Frum van: De Noordwijkse Methode, Nizozemska
• Knjiga: OPB2018 — str. 6
• Vir: SRC-2026-10-06-023
• Jezik: en
• Abstract (EN) (zloženo iz besedila): Frum van egmond lives in the Netherlands. She used to work as a psychologist and communication ex- pert before she entered the world of education. Twelve years ago she founded a new, innovative primary school in noordwijk with an innovative philosophy, the noordwijk method. An important aspect of the noordwijk method is that during mornings, children work on their math and literacy skills, while in the afternoons, they work in workshops with specialised teachers on subjects like geography, history, biol- ogy, science, art, sports, languages and cooking. These subjects are organised around a central theme in the school and specialized teachers design their own lessons in the workshops.

How did the Egyptians build the pyramids?

• Avtorji: BLAŽEVIČ Brigita
  • BLAŽEVIČ Brigita: Vrtec Ciciban, Ljubljana, Slovenija
• Knjiga: TE2019 — str. 169
• Vir: SRC-2026-10-04-001
• Jezik: sl
• Povzetek: Vprispevku v uvodu opišem idejo otrok o raziskovanju starega Egipta, mumij in piramid.Potem sledi spoznavanje kulture in načina življenja v Egiptu.Spoznavali smo otroške igre v starem Egiptu, hrano, ki so jo pripravljali, običaje in predmete.Nadalje opišem, kako smo raziskovali način mumificiranja.Opišem,kako so otroci sami naredili načrt za izdelavo piramide-grobnice pod našimi stopnicami v igralnici in se v njej tudi igrali.Izdelali smo sarkofag,ki smo ga postavili v našo piramido. Ogledali si čisto pravo mumijo v Prirodoslovnem muzeju v Ljubljani.Med drugim opišem, kako smo spoznavali hieroglife in z njihovo pisavo sestavljali lastna imena. Izdelali smo tudi talismane z egipčanskimi podobami.Otroci so spoznali, kako teško je delo je klesanje podob v kamen, v čemer smo se tudi sami preizkusili.Potem sledi opis kako smo spoznavali življenje in imena različnih faraonov, predvsem sta nas zanimala življenje in smrt najbolj znanega faraona Tutankamona. Zakaj je tako mlad umrl in kaj vse bi bilo lahko vzrok nenadne smrti v tistem času? Potem opisujem, kako smo s pomočjo dokumentarnih filmov o starem Egiptu raziskovali najpomembnejše vprašanje- kako so Egipčani zgradili piramide?Vprispevku omenim, kako smo se tega raziskovanja lotili tudi s pomočjo preizkusov z vodo in lesom. Vzaključku prispevka potem analiziram, kaj smo ugotovili s pomočjo le teh, opazovanjem ter branjem literature o starem Egiptu. Kjučne besede: piramide, raziskovanje Egipta,poskusi z vodo in lesom,faraon, mumija uvod Starodavni Egipt ima posebno mesto v analih svetovne zgodovine. Velika arhitektura, prefinjena religija in seveda mumificirani faraoni ustvarjajo avro spletk in skrivnosti. Morda najbolj navdušuje dolgoživost starodavnega Egipta. Starodavni Egipt je bil prvotna velika sila Sredozemlja. Predvidena letna poplava reke Nil je omogočila kmetijstvo in tako zagotovila trajnostni vir hrane za ljudi, ki so živeli v bližini. Vstarem Egiptu je vladalo dinastično vladanje faraona, ki so ga gledali kot božanske glave teokratske vlade, imenovane za vodenje ljudi. Ljudje so imeli v državi različne vloge, denimo duhovniki ali pisarji, kar je nekaterim omogočalo, da so se osredotočili na razvoj trgovine, umetnosti, religije in znanosti, ne pa zgolj na preživljanje. Egipčani so naredili veliko tehnološkega napredka in gospodarskih politik, ki so okrepile njihovo civilizacijo. Zgradili so palače, grobnice in druge velike zgradbe s premikanjem kamna na lesenih sani in klančinah. Vzpostavili so trgovske poti čez kopno in morje za trgovino z naravnimi viri, kot so železo, glina in žito, ter izdelovali predmete, kot so papirus, tekstil in drugo blago. Egipčani so častili panteon bogov in imeli bogato versko življenje, za katero so verjeli, da presega smrt. Številna lepa umetniška dela in veliki podvigi inženiringa so bili storjeni v čast življenju po smrti. Starodavni Egipt je ustvaril veliko neverjetne umetnosti, od stenskih poslikav, do sarkofagov, do velikanskih piramid, tako za dekoracijo kot za častenje. Sušna puščavska klima in zaprte grobnice so pomagale ohraniti artefakte iz zgodnje civilizacije. Otroci so iz knjižnice prinesli knjigo o Egiptu.Zanimalo jih je vse o mumijah, faraonu in predlagala sem jim, da v domišljiji odpotujemo v Egipt.Postavili smo si raziskovalna vprašanja: 1. Kako so ljudje zgradili civilizacijo v Starem Egiptu? Kakšno vlogo je imela reka Nil pri razvoju te civilizacije? 2. Zakaj so stari Egipčani mumificirali svoje mrtve? Zakaj so gradili piramide? Katere metode so bile uporabljene za gradnjo piramid? Kdo jih je zgradil? 3. Kdo je bil kralj Tut? Zakaj je postal tako znan? 4. Kakšne otroške igre so se igrali otroci v tem času in kaj so jedli? Raziskovanje je izziv za otroke in vzgojitelja Raziskovanje kot metoda učenja že sama po sebi ustvarja pogoje za aktivno učenje. Zraziskovalnim pristopom sledimo dvema temeljnima ciljema izobraževanja: ohraniti radovednost otrok in trajen interes za znanje ter oblikovati sposobnosti, ki so potrebne za samostojno reševanje problemov. Dolgoročni cilj učenja skozi raziskovanje je procesne narave, tako ohranimo radovednost otrok ter željo po spoznavanju novega (Turnšek, 2004). Otroci so vsestransko aktivni, v ospredju so izkustveno učenje, raziskovalne aktivnosti, igre vlog, učenje z odkrivanjem in še druge aktivnosti. Otrokom je dovoljena radovednost, s tem so notranje motivirani, sami iščejo odgovore na vprašanja, ter so aktivni načrtovalci dejavnosti, ob tem pa pridobivajo zaupanje in občutek lastne vrednosti. Otrok ni več opazovalec aktivnosti drugih in njihov naključni sopotnik, temveč ustvarjalec lastne aktivnosti in pobudnik aktivnosti drugih (Glogovec,1994). Vzgojitelj jih pri tem vodi, opazuje in spremlja. Na ta način opazi posameznikove spretnosti, sposobnosti, lastnosti in interese, prepozna potencialne talente ter z ustreznim pristopom, načinom in metodami omogoča njihovo razvijanje. Vzgojitelj ima pri raziskovanju pomembno vlogo. Otrokom omogoča dostop do informacij,načrtuje tehnike zbiranja informacij,pomaga pri urejanju informacij, išče odgovore na zastavljena vprašanja. Poskrbeti moramo za kakovostno učno okolje, ki naj otroku nudi dovolj konkretnih in smiselnih učnih spodbud. Pozorna sem bila na nadarjene otroke ter ves čas iskala primerne načine za razvoj njihovega potenciala. Raziskovanje Egipta Izhodišče je bila knjiga o Egiptu, prinešena iz naše knjižnice. Otroci so me pričeli spraševati o vsebini in fotografijah v njej. Oblikovala sem okvirni načrt izvedbe raziskovanja in se pri tem opirala na načela in cilje, ki so zapisani v Kurikulumu za vrtce, ter izbrala cilje, ki zajemajo vsa področja dejavnosti. Ugotovili smo, kaj že vemo in potovanje v Egipt se je pričelo. Najprej smo pričeli z opazovanjem piramid, kako so zgrajene in zakaj? Zgradili smo piramide iz vseh obstoječih materialov, ki smo jih dobili (od kock, do kamnov, lesa in odpadnega materiala… z namenom opazovanja obstojnosti). Otroci so predlagali, da bi zgradili piramido iz kartonskih škatel v prostoru pod stopnicami v igralnici. Nastal je vhod v grobnico in glavni prostor, v katerega smo potem potisnili ravno tako iz škatel narejen sarkofag in predmete, ki jih je faraon potreboval v posmrtnem življenju (zlato uro, stol, igrače, zlate žlice, krožnike..). Otroci so veliko časa preživeli v teh katakombah in se igrali. Sledilo je odkrivanje Egipčanske pisave-heiroglifov, s pomočjo katerih smo pisali lastna imena in sporočila. Zanimalo nas je tudi, kaj so v tistem času imeli na jedilniku. Tudi sami smo se preizkusili v peki kruha, ki pa je bil tako trd, da smo ga komaj pojedli. Nič čudnega, da je večina Egipčanskih mumij imela ohranjenih le nekaj zob v čeljustih. Naredili smo si tudi humusov namaz iz čičerike, ki so ga v tistih časih jedli v Egiptu. Otrokom je bilo všeč trganje kruha in jemanje namaza s koščki kruha iz sklede, sedeč na tleh, na veliki preprogi ob poslušanju tradicionalne egipčanske glasbe. Zanimivo za otroke je bilo tudi, ko smo odkrili Egipčanski ples in si naredili amulete iz gline za zaščito. Otroci so od doma prinesli toaletni papir in se zavijali vanj kot so to počeli v starem Egiptu. V Narodnem muzeju hranijo mumijo svečenika iz Egipta, ki smo si jo temeljito ogledali. Otrokom v Egiptu ni bilo dolgčas, saj so se igrali igre, kot so skok čez kozla, senet,vlečenje vrvi,ki smo se jih tudi mi igrali. Ugotovili smo, da so bile zelo zabavne. Na koncu smo želeli ugotoviti, kako so Egipčani gradili piramide.naloge smo se lotili sistematično. Otroci so imeli veliko idej, ki smo jih praktično preizkusili.Ogledali smo si veliko dokumentarnih filmov o gradnji piramid in odločili smo se, da bomo naredili preizkus z vodo in lesom, kajti po vsej verjetnosti so iznajdljivi Egipčani reko Nil uporabili pri gradnji piramid. Toda,kako? Naredili smo preizkus plovnosti lesa in kamnov na vodi in prišli do zanimivih zaključkov, kako so v tistem času izkoristili poplavljanje reke Nil za gradnjo piramid. Zaključek Raziskovanje Egipta je otrokom predstavljalo velik izziv, od njih je zahtevalo samostojnost in aktivnost pri reševanju problemov, predvsem pri konstrukciji piramide, oziroma katakomb v igralnici pod stopnicami, ki smo jo skupaj naredili iz kartonskih škatel.Otroci so vedno znova odkrivali zanimivosti Egipta in se o tem med seboj pogovarjali.Bili so neprestano motivirani za učenje in pogovore o mumijah in faraonih. Opazila sem, da so otroci ob taki obliki dela vložili veliko več energije kot pri običajnem učenju. Otroci so postali neke vrste strokovnjaki o Egiptu in so o tem podučevali tudi starše. Deklice in dečki so se raziskovanja lotili z enako vnemo, dečkom pa je bila bolj bližja tehnična plat-kako skonstruirati piramido ali voz za prevoz kamnitih blokov. Občutili so, da so spoznali nekaj skrivnostno starodavnega in bili del tega. Zavedam se, da lahko izkušnje, ki jih otroci pridobijo v tem obdobju trajno vplivajo na njihovo veselje do učenja. Nova odkritja o Egiptu so bila za otroke vsak dan razburljivo motivacijsko sredstvo, vsako tako odkritje pa pelje otroka korak naprej.
• Abstract (EN): Iintroduced the idea to children about the exploration of ancient Egypt when Iheard them talking about mummies and pyramids. Then the children learnt about the culture and way of life in Egypt. The children were shown children’s games in ancient Egypt, what food they prepared then, about customs and common objects for that time. Ihave also described how mummification was explored with children. Ihave described how the children themselves made a plan for making a pyramid. Atomb was created under our stairs in the classroom and children utilised it to play in. We built a sarcophagus that we placed in our pyramid. We then visited a displayed mummy in the Museum of Natural History in Ljubljana. The children then learnt about hieroglyphics and were asked to write their own names using those symbols. We also created talismans with Egyptian images. The children learnt how difficult the work was to carve the images into the stone, which we also tested for ourselves. Then Idescribed how the children explored the life of various Pharaohs, especially we were interested in life and death of the most famous Pharaoh-Tutankhamun. The physicians were wondering why this young man died and what could have been the cause of his sudden death at the time? Then Idescribe how we utilised documentaries about ancient Egypt to answer the most burning question - how did the Egyptians build the pyramids? Idescribe in detail how we started tests with water and wood. In Egypt, the Nile floded, which Egyptians used for various purposes. Why not also to build a pyramid? In the conclusion, Ithen describe what findings children ascertained and how they can be used in everyday life.
• Key words (EN): Egyptians, pyramids, experiments with water and wood, mummies, pyramid constructions, research, pharoh

How to Create and Organise a Rich Theme Based Classroom for Children of 3-7 Years of age.

• Avtorji: EGMOND Frum van
  • EGMOND Frum van: The Noordwijksemethode Method, Nizozemska
• Knjiga: IP2024 — str. 8
• Vir: SRC-2026-10-07-002
• Jezik: en
• Abstract (EN) (zloženo iz besedila): Frum van Egmond is the founder of an educational philosophy called the Noordwijk Method. At this mo- ment around 70 schools in the Netherlands and abroad work with her materials and philosophy. During her speech Frum will focus on the possibilities to create a rich classroom environment to enhance meaningfull play and learning for young children. She will connect this to theme based learning. Subjects that will be discussed are e.g.: How to organise the classroom space into meaningful corners. How to organise your classroom to enhance ownership and self-management in children. Less is more: How to motivate children to play and work independently.

How to enhance creativity in mathematics

• Avtorji: LUŠIN Lojzka
  • LUŠIN Lojzka: Danila Kumar International School, Ljubljana, Slovenija
• Knjiga: TE2019 — str. 92
• Vir: SRC-2026-10-04-001
• Jezik: sl
• Abstract (EN): According to Bloom’s Taxonomy classification of educational learning objectives, creativity falls into the highest level of complexity. To be more specific, creativity stands as the latest important component amongst higher-order learning skills. Developing creativity means encouraging learners to think laterally and to make associations between things that are usually not connected. It means encouraging learners to reinterpret and apply their learning in a new context, looking at things from different points of view and experimenting with alternative approaches to solving problems. Learning mathematics does not solely stand for learning and practicing mathematical skills, but can at the same time enhance critical, creative and transfer skills. The listed approaches to learning skills are more crucial for students in the information-driven economy of the 21st century than only knowing and understanding arithmetic or algebra. So, how to enhance student creativity in a mathematical classroom? One can work on critical, creative and transfer skills through discipline-related concept-based challenges. Inquiry discipline-related concept-based prompts are prepared in the form of a provocative statement, photo, object, play, script etc. In order to resolve the inquiry prompt, the students need to start exploring by brainstorming and later analysing their own defined statements or questions related to the prompt. The newest research enables students to develop their own ideas on how the same relationship could work (or not) on all the other examples. At the end, the idea needs to be tested and evaluated. Another path could be to challenge the students with mathematical concepts wrapped in real - life situations. This learning process enhances creativity by asking questions, inquiring and analysing, developing ideas, creating products and evaluating. The difference is that the students are alocated their real-life role (ex. designer, company director, architect, manager,), real-life situation and the problem that needs to be resolved. Furthermore, they are searching for different, meaningful and innovative solutions, products or ideas which need to make sense when evaluated for the given real life context. By following a process, the students make adequate progress according to their abilities and needs. In this sense, creativity also naturally leads to differentiation, since the students design and create different products on different learning levels. It improves the student’s motivation because they have a choice to work with different learning environments and different content, to follow different processes based on their readiness, learning style and interests.
• Key words (EN): inquiry-based teaching and learning, creative thinking, motivation, differentiation, critical thinking, learning process, Middle Years Programme mathematics

HOW to Motivate Children to Become Engaged Readers, Listeners and Watchers?

• Avtorji: EDMOND Frum van
  • EDMOND Frum van: De Noordwijkse Methode, Nizozemska
• Knjiga: EPID2022 — str. 6
• Vir: SRC-2026-10-07-018
• Jezik: en
• Abstract (EN) (zloženo iz besedila): During this interactive lecture, Frum van Egmond, founder of The Noordwijk Method, will show you how you can motivate your students to become engaged readers of texts, listeners of stories and watchers of informative videos. Frum will explain enquiry reading and she will inspire you with cooperative and active problem solving skills that you can combine with your reading lessons or other sources of information. The activities that Frum will show during this lecture are suitable for students aged 7-18 years old.

How to motivate children to read: An active approach to inquiry and deep comprehension.

• Avtorji: EGMOND Frum van
  • EGMOND Frum van: Noordwijkse Method, Nizozemska
• Knjiga: TE2025 — str. 6
• Vir: SRC-2026-10-04-007
• Jezik: en
• Abstract (EN) (zloženo iz besedila): Frum van Egmond is the founder of an innovative learning philosophy, The Noordwijk Method. She founded her first school in 2006 and now there are more than 80 schools in the Netherlands and abroad working with her ideas. During this workshop, Frum will speak about ways to make reading meaningful for children. Instead of textbook-workbook assignments, you will learn how to turn reading into an adventure where the children need the texts to solve all sorts of questions. Abig focus is put on coöperative learning and combining read- ing with writing texts for themselves. Asking questions is an important strategy when reading. Frum will explain how the Thinking Bubbles of The Noordwijk Method can help with establishing deep learning and understanding. Also, you will learn how to implement comprehensive listening and watching with the youngest children 4-7 years old.

How to plan and share phenomenon based projects with children?

• Avtorji: LAAKKONEN Jerkka
  • LAAKKONEN Jerkka: Director of Helsinki City innovative Early Learning Center Kotikallio; Expert teacher of phenomenon based learning, Multiliteracy educator/instructor; Co-Author of Kummaa, Finska
• Knjiga: VVZ2020 — str. 6
• Vir: SRC-2026-09-30-017
• Jezik: en
• Abstract (EN) (zloženo iz besedila): The paper presents the Helsinki Early Childhood Education Model, a workshop-style introduction to an easy-to-use phenomenon based planning model. The national education plan for ECE requires that children’s initiatives, ideas and interests are included when planning activities and projects, which is why Helsinki City Education Department strongly promotes phenomenon based learning. The presentation walks through the phenomenon based planning process step by step, from choosing a phenomenon together with children all the way to evaluating the whole process.

Hrana NI za Tjavendan

• Avtorji: GRAD Mojca
  • GRAD Mojca: OŠ Dragomelj, Slovenija
• Knjiga: PZOM2024 — str. 268
• Vir: SRC-2026-10-05-005
• Jezik: sl
• Povzetek: Hrana je naša osnovna potreba in hkrati dobrina. Dostikrat se niti ne zavedamo, da ni samoumevno, da jo imamo. Mnogokrat jo premalo cenimo in jo pogosto nepremišljeno zavržemo. Ker se otroci učijo iz zgledov, je prav, da jih vzgajamo v odgovorne osebe, ki bodo znale ceniti hrano kot tako in vse, kar je z njo povezano – tako pridelovanje kot predelovanje. Zelo koristno se mi zdi, da se z otroki pri vsakem obroku posvečamo skrbi in ozaveščanju, da ne zavržemo hrane. Naj to ne bo le en dan v letu, ki je posvečen ozaveščanju pomena premišljenega ravnanja s hrano - 24. april.
• Abstract (EN): Food is our basic need and at the same time a commodity. Many times we don’t even realize that it is not self-evident that we have it. We often underestimate it and often thoughtlessly throw it away. Since children learn from examples, it is right to raise them to be responsible persons who will be able to appreciate food as such and averything related to it - both production and processing. I think it is very useful to take care and raise awareness with the children at every meal so that we don’t waste food. Let it not be just one day of the year dedicated to raising awareness of the importance of thoughtful handling of food – April 24th.
• Key words (EN): zdrava prehrana, projekt, dan brez zavržene hrane

Hrup v Vrtcu

• Avtorji: RAJER Florjana Borštnik -
  • RAJER Florjana Borštnik -: Vrtci Brezovica
• Knjiga: PZ2021 — str. 15
• Vir: SRC-2026-10-06-006
• Jezik: sl
• Povzetek: Zvočno onesnaževanje ali onesnaževanje okolja s hrupom je spremljevalec sodobnega načina življenja. Ljudje smo dobesedno potopljeni v morje zvokov, ki nas spremljajo na vsakem koraku. Hrup ne povzroča le okvare sluha, temveč ima tudi druge škodljive učinke na človeški organizem. Predstavlja veliko tveganje za nastanek stresa. Večino hrupa v vrtcu povzročijo otroci sami. V prispevku se osredotočim na ukrepe, ki jih vzgojitelji pri svojem delu lahko uporabimo za zmanjšanje hrupa.
• Ključne besede: hrup, vrtec, predšolski otrok, škodljivi učinki hrupa

Humanitarni Projekt »Otroci Otrokom«

• Avtorji: VUKAŠINOVIČ Daša
  • VUKAŠINOVIČ Daša: Osnovna šola Dragomelj
• Knjiga: OPB2010 — str. 28
• Vir: SRC-2026-10-06-015
• Jezik: sl
• Povzetek: Starši, vzgojitelji in učitelji moramo vedno znova premisliti o tistem, kar ni izpostavljeno nenehnemu spreminjanju časa, načina življenja, navad. Otistem, kar je bistveno in nujno za odraščanje otroka v trdnega, avtonomnega, odgovornega in razsodnega človeka. Človeka ki bo sposoben ljubiti sebe in druge. Skozi celoletni projekt »Otroci Otrokom«, sem želela otrokom ponuditi prav to; da spoznajo sebe skozi drugačne oči. Oči sočutja in odgovornosti, solidarnosti in radodarnosti.
• Ključne besede: sočutje, radodarnost, solidarnost, odgovornost, strpnost, sodelovanje, razvajenost

Humor kao potencijalni indikator jezičke darovitosti: Konceptualizacija humorističke kompetencije u jezičkom izražavanju učenika

• Avtorji: BURSAĆ Gordana
  • BURSAĆ Gordana: Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu
• Knjiga: TE2026 — str. 364
• Vir: SRC-2026-10-26-001
• Jezik: hr
• Povzetek: Jezička darovitost najčešće se prepoznaje kroz bogatstvo rečnika, razvijene komunikacijske sposobnosti i visok nivo usmenog i pisanog izražavanja (Winner, 1996; Sternberg & Davidson, 2005). Međutim, jedan od nedovoljno istraženih pokazatelja jezičke darovitosti jeste sposobnost razumevanja i stvaranja humora. Humor podrazumeva složene kognitivne, pragmatičke i jezičke procese koji uključuju prepoznavanje višestrukih značenja, uočavanje neočekivanih veza među pojmovima, igru rečima, ironiju, aluzije i druge oblike jezičke kreativnosti (Raskin, 1985; Attardo, 2020). Uradu se polazi od pojma humorističke kompetencije, koji se određuje kao sposobnost razumevanja, tumačenja i stvaranja različitih oblika verbalnog humora zasnovanih na jezičkim i komunikativnim mehanizmima. Polazi se od pretpostavke da kod jezički darovitih učenika ova kompetencija dostiže viši nivo složenosti, što se ispoljava kroz učestaliju i uspešniju upotrebu igre reči, dvosmislenosti, ironije, intertekstualnih referenci i drugih oblika jezičke inventivnosti (Runco & Pritzker, 2011). Cilj rada je da se sagleda mogućnost da se humoristička kompetencija posmatra kao jedan od indikatora jezičke darovitosti i da se ukaže na njen značaj u procesu identifikacije darovitih učenika. Posebna pažnja biće posvećena odnosu između humora, metajezičke svesti i jezičke kreativnosti, kao i mogućnostima njihovog podsticanja u nastavi srpskog jezika i književnosti (Vigotski, 1977; Bugarski, 1996). Očekuje se da teorijska analiza pokaže da je humoristička kompetencija važan, a u domaćoj metodičkoj literaturi nedovoljno istražen aspekt jezičke darovitosti. Rezultati rada mogli bi doprineti razvoju novih pristupa prepoznavanju i podršci jezički darovitim učenicima, kao i širem razumevanju uloge humora u razvoju jezičkih sposobnosti.
• Abstract (EN): Linguistic giftedness is most often recognised through vocabulary richness, developed communicative abilities, and a high level of oral and written expression (Winner, 1996; Sternberg & Davidson, 2005). However, one of the insufficiently explored indicators of linguistic giftedness is the ability to understand and create humour. Humour involves complex cognitive, pragmatic, and linguistic processes that include the recognition of multiple meanings, identifying unexpected connections between concepts, wordplay, irony, allusions, and other forms of linguistic creativity (Raskin, 1985; Attardo, 2020). The paper is based on the concept of humour competence, defined as the ability to understand, interpret, and create different forms of verbal humour grounded in linguistic and communicative mechanisms. It is assumed that, among linguistically gifted learners, this competence reaches a higher level of complexity, manifested through more frequent and more successful use of wordplay, ambiguity, irony, intertextual references, and other forms of linguistic inventiveness (Runco & Pritzker, 2011). The aim of the paper is to examine the possibility of considering humour competence as one of the indicators of linguistic giftedness and to highlight its importance in the process of identifying gifted learners. Special attention will be devoted to the relationship between humour, metalinguistic awareness, and linguistic creativity, as well as to the possibilities of fostering these abilities within the teaching of the Serbian language and literature (Vygotsky, 1975; Bugarski, 1996). The theoretical analysis is expected to demonstrate that humour competence represents an important, yet insufficiently researched aspect of linguistic giftedness within domestic methodological literature. The results of the paper may contribute to the development of new approaches to the recognition and support of linguistically gifted learners, as well as to a broader understanding of the role of humour in the development of linguistic abilities.
• Ključne besede: jezička darovitost, humoristička kompetencija, jezička kreativnost, igra reči, ironija

Humor kot Sredstvo za Premagovanje Stresa na Delovnem Mestu

• Avtorji: PEGAM Katja
  • PEGAM Katja: Gimnazija Kranj, Slovenija
• Knjiga: PZ2023 — str. 149
• Vir: SRC-2026-10-06-008
• Jezik: sl
• Povzetek: Stres je stalni spremljevalec dela v svetovalni službi. Delno zaradi količine dela, ki ga svetovalni delavci imajo, delno zaradi vsebine in narave samega dela, nejasno opredeljene vloge in pomanjkanja strokovne podpore. Dolgotrajna izpostavljenost stresu lahko pripelje do izgorelosti. Ker so delavci v službenem okolju pri iskanju možnih načinov sproščanja nekoliko bolj omejeni kot doma, je premagovanje stresa s pomočjo vsem dostopnih načinov in strategij področje, vredno pozornosti. En takih načinov je humor, ki je kot sredstvo za premagovanje stresa, vedno na voljo, tako ljudem, ki so v stresu, kot tistim, ki ljudem v stresu želijo pomagati. Oblike humorja, ki ga uporabljamo, pa morajo biti prilagojene okoliščinam in ljudem, s katerimi se srečujemo. Nima vsak človek enakega smisla za humor, zato je humor lahko razumljen tudi narobe.
• Abstract (EN): Stress is a constant companion to working in school counselling. Partly because of the amount of work that counsellors have, partly because of the content and nature of the work itself, vaguely defined roles and lack of professional support. Prolonged exposure to stress can lead to burnout. As workers in the work environment are slightly more limited in finding possible ways to relax, overcoming stress through all available ways and strategies is an area worthy of attention. One such way is humour, which, as a means of overcoming stress, is always available, both to stressed people and to those who want to help people under stress. The forms of humour we use, however, must be tailored to the circumstances and people we encounter. Not every person has the same sense of humour therefore it is easily misinterpreted.
• Key words (EN): humor, smeh, stres

Huraaa, gremo migat!

• Avtorji: ŠANTL Robi
  • ŠANTL Robi: OŠ Dramlje
• Knjiga: PZOM2020 — str. 113
• Vir: SRC-2026-10-05-002
• Jezik: sl
• Povzetek: Dejstvo, da je zmerno gibanje koristno za naše telo, poznamo skoraj vsi. Žal pa je resnica takšna, da v svojih življenjih posvetimo vse premalo pozornosti gibalnim dejavnostim, ki pomagajo ohranjati zdravje naših teles. Tudi otroci niso izjema, saj se zaradi obilice tehnologije in sodobnega načina življenja vse prevečkrat raje odločajo za tovrstne moderne dejavnosti in zato posledično prihaja do gibalnega primanjkljaja. Današnje smernice raziskav le potrjujejo potrebo po gibanju in razvoju splošne vzdržljivosti otrok. S tovrstnim razvojem dosežemo številne pozitivne učinke na telo, ki delujejo večplastno in znatno pripomorejo k učinkovitejšemu razvoju. V prispevku je predstavljen primer zasnovane gibalne igre, s katero lahko na zabaven, sproščen in intenziven način, vplivamo na otrokove splošne telesne zmogljivosti. Kadar se učimo v povezavi z igro, so končni rezultati dosti uspešnejši, kar se pokaže tudi v tem primeru. Otroci lahko s to igro nezavedno razvijajo številne gibalne sposobnosti kot so: natančnost, vzdržljivost, moč, koordinacija, ravnotežje, agilnost obenem pa sodelujejo, upoštevajo navodila, pravila in tako na sproščen način pozitivno pripomorejo h kakovostnejšemu razvoju svojega telesa.
• Ključne besede: Gibanje, igra, motivacija, proces učenja, zabava, sprostitev

Nazaj na indeks prispevkov

---

Vsebina, prikazana v tem dokumentu, je ustvarjena z umetno inteligenco in je zaščitena v skladu z veljavno zakonodajo o avtorskih pravicah, intelektualni lastnini in sorodnih pravicah. Ker je vsebina nastala z uporabo umetne inteligence, lahko vsebuje netočnosti, napake ali zastarele informacije. Ne prevzemamo nobene odgovornosti glede njene popolnosti, zanesljivosti ali primernosti za kakršen koli namen.

Razmnoževanje, distribucija, predelava ali komercialna uporaba te vsebine ali katerega koli njenega dela ni dovoljena brez predhodnega pisnega dovoljenja imetnika avtorskih pravic.

Ta vsebina je zagotovljena izključno za raziskovalne in osebne namene. Vsako nepooblaščen kopiranje, distribucija ali izkoriščanje tega gradiva — v celoti ali delno — je strogo prepovedano in lahko vodi v pravne postopke.

Z dostopom do vsebine ali z njeno uporabo potrjujete, da se strinjate z zgoraj navedenimi pogoji.

Avtorske pravice © MiB, 2026. Vse pravice pridržane.